Hrvatska
StoryEditor

Prodaja kobasica eCekerom ide bolje nego u trgovini na Dolcu

10. Rujan 2020.
Digitalne platforme, posrednice između OPG-ova i njihovih kupaca koje su buknule u vrijeme karantene, ipak će morati razraditi nove modele poslovanja. Zatvorene grupe na društvenim mrežama na kojima potrošači izravno dogovaraju narudžbe s proizvođačima hrane posrednike izbacuju iz igre.

Da mu je netko prije samo godinu dana rekao da će jednu od dvije trgovine na zagrebačkom Dolcu u jeku turističke sezone u metropoli 2020. morati zatvoriti zbog pada prometa, a da će promet koji je ta trgovina do koronakrize ostvarivala nadoknaditi na digitalnim platformama, Vlado Ferbežar, vlasnik OPG-a iz Otoka u Vukovarsko-srijemskoj županiji, specijaliziran za proizvodnju mesnih prerađevina od crne slavonske svinje, ne bi im vjerovao.

On se, kao i mnogi drugi poljoprivrednici i proizvođači hrane, naviknuo na to da svoje proizvode kanalizira potrošačima u neposrednom kontaktu, na tržnicama, ali i sajmovima. Nije očekivao da će u samo nekoliko mjeseci od pojave nekog novog, nepoznatog virusa virtualnim tržnicama svoje proizvode plasirati kupcima koje niti vidi niti išta zna o njima. Vladini proizvodi dio su ponude eCekera, digitalne platforme na kojoj kupci naručuju ono što im zapne za oko i zbog čega im rastu zazubice. On sve to mora samo pripremiti, a ekipa iz eCekera preuzme i brine se i za plaćanje, logistiku i dostavu.

Žive od altruizma

eCeker je nastao prije korone, kao rješenje osječke udruge Slap proizašlo iz 'Camarga', EU programa koji povezuje proizvode iz perifernih ruralnih područja s gradovima. Riječ je o virtualnoj tržnici, kaže voditelj projekta eCeker Tomislav Katančić, koja ipak, za razliku od drugih, ima zaposlenog profesionalnog vozača i kombi-hladnjaču koja je stalno u pogonu i kojom proizvode dostavljaju u Osijek, ali i u Zagreb.

– I prije koronakrize već smo imali stalne klijente, ali usred karantene biznis je doslovno eksplodirao, jedva smo uspijevali obraditi, prikupiti i dostaviti sve narudžbe. Nakon otvaranja ponovno je splasnuo – iskren je Katančić.

Nije eCeker jedina virtualna tržnica koja je nakon pokretanja ekonomije izgubila velik dio klijenata. I druge imaju isti problem, čak i zagrebački Ured za poljoprivredu navodi kako se od 20 tisuća individualnih posjetitelja Online tržnice grada Zagreba u travnju na nju danas vraća samo 20 posto njih. Virtualne tržnice, digitalne platforme koje su tijekom karantene nicale jedna za drugom povezujući proizvođače s krajnjim korisnicima, uspjele su nakon otvorenja gospodarstva zadržati samo manji dio kupaca koji žele da im se svježe voće i povrće, meso i mesne prerađevine, mliječni proizvodi, zimnice, sokovi i slično dostavljaju na kućnu adresu. A to konkretno znači da takva rješenja za e-commerce onima koji su izrađivali digitalne platforme kako bi na njima gradili održivi B2B i B2C biznis ne donosi gotovo nikakvu financijsku korist.

No, dok jednima biznis pada, drugi su se ipak snašli i na virtualnoj tržnici itekako zarađuju, a glavni je temelj te zarade činjenica da internetske kupce, posebno one koje kriza nije natjerala da kupuju online, ne treba podcjenjivati. Stajalište je to Jurja Bučevića, pokretača virtualne Eko tržnice koja spaja ekoproizvođače s krajnjim korisnicima još od prije karantene zbog korone. A njih, ističe Bučević, itekako ima, i to toliko da se njihova dostava širi iz istočne Slavonije na Zagreb i Istru.

– Mi radimo samo s dvadeset do trideset OPG-ovaca i imamo stalne kupce, stalan godišnji rast od sedam do deset posto te promet koji zadovoljava i naše potrebe i plaće za sve nas koji smo zaposleni na tom projektu – rekao je Bučević.

Više o toj temi pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Vašeg omiljenog poslovnog tjednika.

03. veljača 2023 08:31