Ove ćemo godine sigurno trošiti više. No to nimalo ne znači da ćemo imati više ili da ćemo više kupovati. Novac će nam vrijediti manje nego lani i uz sve najave poskupljenja od kojih boli glava, pažljivo ćemo birati prioritete. Ova godina se po strukturi potrošnje neće puno razlikovati od ostalih. Uostalom, Hrvatska je kontinuirano u nekoj krizi od svog osamostaljenja, a i prije toga je prošla kroz žrvanj inflacije, tako da su na stanja nedoumice i neizvjesnosti navikli i građani i poduzetnici. Pogotovo trgovci, optimistični u kaosu, koji se trenutno više boje da robe neće biti nego da ju neće imati tko kupiti.
U ostatku svijeta postoji puno veća zabrinutost za daljnje širenje COVID-a nego za inflaciju koja je Hrvatima puno veća prijetnja jer je standard stanovništva puno niži nego na zapadu, a cijene (pogotovo živežnih namirnica) na istom ili sličnom nivou. Tako da su globalne prognoze za potrošnju ove godine optimistične, iako bi ona, prema predviđanjima ekonomista trebala biti manja nego prošla 'bombastična' nakon prestanka korona kaosa. No i na vrhuncu pandemije ljudi su i dalje kupovali, samo su im se navike promijenile. Nisu trošili na odmor u predsezoni, ali su zato kupovali kućanske aparate, namještaj i elektroniku. E sada bi se, prema Deloittovoj analizi o predviđanju potrošnje s kraja prošle godine (Consumer spending forecasts: Services find their way back after a forgettable 2020), stvari mogle preokrenuti.
Lani je globalna potrošnja narasla za 8,1 posto (nakon pada od 3,8 posto u 2020), a u razdoblju od 2022. do 2026. glavni generator daljnjeg rasta bit će, prema najavama Deloitta, potrošnja na usluge (restorane, putovanja, sportska događanja). S druge strane na hrvatskom tržištu poskupljenje režija, hrane pa i usluga logički ukazuju na to da će upravo u ovim segmentima ljudi u Hrvatskoj štedjeti kada se nađu u financijskim nedoumicama. No to što će Hrvati vjerojatno manje putovati, ne znači da će manje stranaca putovati u Hrvatsku pa će opet naš gospodarski oporavak uvelike ovisiti o inozemnoj potrošnji.
Stručnjaci predviđaju i stabilizaciju potrošnje u kategoriji robe široke potrošnje, odnosno živežnih namirnica jer više nema bojaznosti od lockdowna i potrebe za gomilanjem proizvoda. S jedne strane, zbog inflacije se predviđa porast konzumacije robnih marki, a s druge premium proizvoda.
Deloitte predviđa da u idućih pet godina možemo očekivati pad potrošnje trajnih dobara poput namještaja i automobila, s obzirom na to da su na vrhuncu pandemije ljudi upravo trošili na takve proizvode koji se ne kupuju često. Međutim, poduzetnici u Hrvatskoj razmišljaju drukčije.
Kakva su očekivanja predvodnika industrija o ovogodišnjoj potrošnji pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.