Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Hrvatske u prvom je polugodištu ove godine iznosila 6.725 kuna, što je realno za 1,7 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Nominalno je prosječna neto plaća u pravnim osobama za prvo polugodište ove u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bila viša za 2,2 posto. No, s obzirom na stopu inflacije, koja je u prvom polugodištu ove u odnosu na isto razdoblje lani iznosila 0,5 posto, realni je porast na godišnjoj razini nešto manji i iznosi 1,7 posto.
U odnosu na drugo polugodište prošle godine, kada je prosječna neto plaća u pravnim osobama iznosila 6.583 kune, u prvom polugodištu ove godine prosječna je plaća veća nominalno za 2,4 posto, a realno za 2,2 posto.
Statistički podaci po djelatnostima pokazuju da je prosječna neto plaća u razdoblju siječanj-lipanj ove u odnosu na lipanj-prosinac prošle godine pala u šest djelatnosti, pri čemu je pad najizraženiji u turizmu i ugostiteljstvu, koje je i najizloženije negativnim utjecajima pandemije koronavirusa. Naime, u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna je neto plaća u prvom polugodištu ove u odnosu na drugo polugodište prošle godine pala za 5,3 posto.
Nasuprot tomu, među 12 djelatnosti u kojima je prosječna neto plaća porasla, najveći je rast zabilježen kod financijskih i djelatnosti osiguranja, za 6,9 posto u prvom polugodištu ove u odnosu na drugo polugodište 2019. godine.
U drugom tromjesečju prosječna neto plaća 6.684 kune
Statistika prosječne plaće po obračunskim razdobljima pokazuje i da je prosječna neto plaća u prvom tromjesečju ove godine bila veća nego u drugom, u kojem je bio i najveći broj korisnika potpora za očuvanje radnih mjesta.
Po podacima DZS-a, prosječna je mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u prvom tromjesečju iznosila 6.766 kuna, a u drugom je tromjesečju taj prosjek pao za 82 kune, na 6.684 kune.
Na kretanje plaća u ovoj godini utjecala ja i pandemija koronavirusa, uz vrlo restriktivne mjere posebno krajem prvog i početkom drugog tromjesečja.
Vlada je sredinom ožujka donijela paket mjera za pomoć gospodarstvu s ciljem očuvanja radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom, među njima i mjeru potpore za očuvanje radnih mjesta, koja je za ožujak iznosila 3.250 kuna, a za travanj i svibanj 4.000 kuna neto. Krajem svibnja uvjeti te potpore su dijelom izmijenjeni te je ona usmjerena na najugroženije sektore.
Podaci iz mjesečnih biltena Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuje da su u travnju za ožujak isplaćene potpore za očuvanje radnih mjesta za 484.922 radnika kod 83.955 poslodavaca.
Najviše je radnika bilo obuhvaćeno potporom za travanj (isplate u svibnju) - 550.910 radnika kod 95.484 poslodavca, dok su za svibanj isplaćene (u lipnju) potpore za očuvanje radnih mjesta za 443.839 radnika kod 96.402 poslodavca.
Krajem svibnja djelomično su izmijenjeni uvjeti za tu potporu za lipanj pa su je mogli koristiti poduzetnici s padom prihoda za najmanje 50 posto u odnosu na svibanj 2019. godine i u određenim djelatnostima (dio sektora iz poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, prijevoza i skladištenja, turizma i ugostiteljstva, umjetnosti, zabave i rekreacije, i sl.).
Tijekom srpnja 2020. potporama za očuvanje radnih mjesta za mjesec lipanj obuhvaćeno je 67.040 radnika kod 16.199 poslodavaca, podaci su HZZ-a.