Godina dana prošla je od katastrofalnog zagrebačkog potresa, koji je 22. ožujka u 6,24 sati zatresao Zagreb, magnitude 5,5 prema Richteru i znatno oštetio povijesnu jezgru grada. Epicentar je bio sedam kilometara sjeverno od središta Zagreba, u Markuševcu. Materijalna šteta je otprilike procijenjena, a masovne obnove još nema.
U gradu Zagrebu trenutno je 5966 neuporabljivih i privremeno neuporabljivih građevina, građevine s crvenim ili žutim naljepnicama, građevine koje po Zakonu o obnovi imaju pravo na obnovu. Međutim, u cijeloj godini nije počela obnova niti jedne obiteljske kuće, niti zgrade, obnove koja je temeljena na Zakonu o obnovi, napisali su na svom Facebook profilu članovi udruge SOS Zagreb. Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:
Zagreb, glavni grad Hrvatske, središte političkog, ekonomskog i kulturnog života Hrvatske, pokazuje potpuno odsustvo brige o nekretninama, tako čak 100 000 obitelji živi u stanovima koji nisu otporni na snagu potresa koja se Zagrebu može dogoditi.
Ono što posebno uznemirava građane, sve roditelje, je da je u zagrebačkom potresu oštećeno 175 zgrada, škola i vrtića. Od toga 65 osnovnih škola i 33 srednje škole koje su izgrađene prije 1970. godine. Iako su na 96 školskih zgrada oštećenja sanirana putem hitnih intervencija tek za 13 školskih zgrada je pokrenut postupak cjelovite obnove temeljem Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu (NN 102/20). Kada će započeti proces snimanja stanja i obnove za preostale 83 zgrade osnovnih i srednjih škola ni godinu dana nakon potresa nije izvjesno. U međuvremenu gotovo 60.000 učenika svakodnevno pohađa školske ustanove u zgradama čija je seizmička te mehanička otpornost i stabilnost upitna te kontinuirano prožima strahom i zabrinutošću veliki broj roditelja.
I zanimljivo je da od potresa, sve do danas, godinu dana nakon, građevinska inspekcija nije izašla na teren kako bi osigurala sigurnost građana i prolaznika.
Sve to građane je probudilo, izgubili su u potpunosti povjerenje u sustav i institucije. Do danas nitko nije iskomunicirao plan ni rokove obnove, a građanima je cjelokupni proces prikupljanja dokumentacije za obnovu i dalje nejasan. Godinu dana od potresa jako je niska stopa prijava u gradu Zagrebu (trenutno je prema službeno dostupnim informacijama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine predano cca. 3% prijava od svih u Zagrebu žutim i crvenim naljepnicama označenih zgradama), što je odraz iznimno loše vođenog procesa obnove. Dovoljno govori činjenica da je jedini Infocentar koji može pružiti građanima informacije o procesu obnove otvoren nakon 358 dana.
Građanima se kao jedina slamka spasa pokazuje udruga SOS Zagreb, čije su radne skupine oformljene kako bi građanima pomogle u šumi birokracije, kako bi ukazali na probleme s kojima se građani susreću te vršili pritisak na nadležne institucije da je alarmantno stanje u glavnom gradu koji je „neuporabljiv“ i opasan za život.
Povodom godišnjice potresa osnivači udruge SOS Zagreb okupili su se u 06:24 sati, na uglu Đorđićeve i Petrinjske ulice, ispred zgrade simbola zagrebačkog potresa i tom prilikom zapalili su svijeće za sve žrtve Zakona o obnovi. Pozivaju i sve građane istomišljenike da tijekom dana zapale svijeće u znak nezadovoljstva, nesigurnosti, osjećaja napuštenosti i zanemarivanja od strane Grada i Države. Svoje poruke zabrinutosti i vapaja u pomoć odaslali su svim hrvatskim i zagrebačkim predstavnicima vlasti kao i predstavnicima Europske komisije i parlamenta.
Stav Udruge je da Zagreb treba obnavljati s vizijom, planski, interdisciplinarno kako bi Zagreb postao siguran grad pun života, sveučilišno, povijesno i kulturno središte, turistička destinacija, administrativno-politički centar kakav suvremena europska zemlja može, mora i treba biti!
Održan koncert
Na prvu godišnjicu zagrebačkog potresa, u Hrvatskom glazbenom zavodu, koji je i sam stradao u potresu, održan je koncert pod naslovom "Glazba glasnija od potresa", točno u 6,24 sati ujutro, a brojni glazbeni umjetnici poslali su poruku nade i optimizma.
U ranojutarnjem glazbenom događaju sudjelovali su: skladatelj i pijanist Matej Meštrović, gitaristički trojac Ivan Pešut, Miroslav Lesić i Bruno Kovačić, američko-hrvatski jazz par Lela i Joe Kaplowitz, gitarist i skladatelj Ante Gelo, Borna Šercar (flašofon) i Zvonimir Šestak (kontrabas), sopranistica Valentina Fijačko Kobić u pratnji Marija Čopora na klaviru, te Zagrebački solisti uz solistički nastup violončelistice Monike Leskovar.
Iz HGZ-a su zahvalili donatorima i svima koji su omogućili da najstarija glazbena institucija i najljepša zagrebačka koncertna dvorana bude sanirana i ponovno stavljena u pogon te su najavili da se uskoro priprema i kompletna restauracija zgrade.