Hrvatska
StoryEditor

Rast proizvodnje u Hrvatskoj u ožujku 3,4 posto, iznad prosjeka EU

12. Svibanj 2021.

Europska industrijska proizvodnja stabilizirala se u ožujku, nakon pada u prethodnom mjesecu, dok je u Hrvatskoj rasla ravnomjernim tempom, znatno snažnijim od prosjeka Unije, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

U 27-članoj EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u ožujku za 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima pala jedan posto.

U eurozoni proizvodnja je u ožujku porasla skromnih 0,1 posto u odnosu na veljaču kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima smanjena 1,2 posto. 

Oporavak je na oba područja u ožujku predvodio sektor netrajnih potrošačkih dobara rastom proizvodnje za dva posto u EU i za 1,9 posto u eurozoni. U prethodnom je mjesecu bilježio blagi pad.

Stabilizirala se i proizvodnja intermedijarnih dobara, koja je u EU u ožujku porasla 1,1 posto, te 0,6 posto u eurozoni, nakon izrazitijeg pada u prethodnom mjesecu. Rast je ponovo bilježio i energetski sektor, za 1,0 posto u EU, te za 1,2 posto u eurozoni.

Pad je ponovo zabilježen u proizvodnji kapitalnih dobara i trajnih potrošačkih dobara, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Danska na čelu

Među zemljama članicama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u ožujku na mjesečnoj razini porasla proizvodnja u Danskoj, za 4,9 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.

Slijede Litva i Bugarska s rastom proizvodnje za 4,5 odnosno 3,7 posto.

U skupini je i Hrvatska koja je u ožujku prema sezonski prilagođenim podacima bilježila rast proizvodnje za 3,4 posto, kao i u veljači.

Najviše je pala proizvodnja u Luksemburgu, za 4,4 posto, te u Belgiji, za 4,0 posto. Izrazitije je smanjena i u Finskoj, za 2,1 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar, Austriju i Švicarsku.

Suspregnuta potražnja

U odnosu na prošlogodišnji ožujak, kada se koronavirus počeo širiti Europom, industrijska je proizvodnja u EU i eurozoni prema kalendarski prilagođenim podacima poskočila za 11 posto, odražavajući oslobađanje suspregnute potražnje paralelno ublažavanju epidemioloških mjera.

U veljači je prema revidiranim podacima europske statističke agencije pala 1,4 posto u EU, te 1,8 posto u eurozoni. 

Najviše je i u EU i u eurozoni u ožujku, poskočila proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za po 34,4 posto.  

Slijedi proizvodnja kapitalnih i intermedijarnih dobara, koja je u EU poskočila za 15,9 odnosno 13,4 posto. U eurozoni uvećana je za 16,1 odnosno 13,3 posto.

Porasla je i proizvodnja energije, za 2,7 posto u EU, te za 3,3 posto u eurozoni.

Najskromnije je porasla proizvodnja intermedijarnih dobara, za 1,1 posto u EU, te za 0,7 posto u eurozoni.

Skok u Italiji

Na godišnjoj je razini među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao daleko najveći rast industrijske proizvodnje u ožujku bilježila Italija, za 37,7 posto prema kalendarski prilagođenim podacima.

Slijedi Slovačka s rastom proizvodnje za 24,5 posto, te Mađarska i Poljska gdje je porasla po 16,3 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u ožujku prema kalendarski prilagođenim podacima porasla 9,9 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, dvostruko snažnije nego u veljači.

Pad proizvodnje na godišnjoj razini bilježile su samo Malta i Finska, za 2,8 odnosno 2,2 posto.

21. svibanj 2022 14:06