Analitičari Raiffeisen banke pripremili su novo izdanje RBAnaliza. Glavna tema je postupno otvaranje gospodarstava i ublažavanje restriktivnih mjera za obuzdavanje pandemije. Više o svemu pročitajte u uvodu kojeg je pripremila Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja RBA.
Na krilima postupnog otvaranja gospodarstava i ublažavanja restriktivnih mjera za obuzdavanje pandemije COVID-19 gospodarska situacija diljem Europe polako hvata svoj zamašnjak. Optimizam se prelio i na financijska tržišta s obje strane Atlantika pa su tijekom proteklog tromjesečja vodeći dionički indeksi bilježili nastavak oporavka vrijednosti ili su dosegnuli povijesno najviše razine.
Uz snažne makroekonomske pokazatelje i daljnji rast svih vodećih indeksa raspoloženja potrošača i poduzetnika, sasvim je izvjesno da će većina europskih gospodarstva zatvoriti negativan gospodarski jaz odnosno dosegnuti pretkriznu razinu zamjetno ranije od prvotnih očekivanja, već u drugoj polovici 2021. ili u prvoj polovici 2022. godine.
Učinak baznog razdoblja, poremećaji u lancima opskrbe i nemogućnost ponude da se u kratkom roku prilagodi snažnoj i rastućoj potražnji uzrokovala je razmjeno snažan pritisak na proizvođačke cijene. Nakon cijena Energije čiji se rast već osjetio u košarici potrošačkih dobara, iako u ograničenom opsegu, moguće je očekivati i polagano prelijevanje rasta proizvođačkih cijena na potrošačke.
Proces je donekle olakšan probuđenom potražnjom. Inflacija međutim, još uvijek ostaje oko 2 posto ne ugrožavajući tako temelji cilj ni Europske središnje banke ni Hrvatske narodne banke. Stoga, je sasvim izvjestan, nastavak izrazito ekspanzivne monetarne politike koja će kamatne stope dospijeća do godine dana zadržavati na povijesno niskim razinama.
Zadržavanje dosadašnjeg smjera monetarne politike vodećih središnjih banaka, Fed-a i ESB-a ali i HNB-a) pridonijeti će očekivanom zamahu gospodarske aktivnosti . Uz to nastavljaju se i izdašni fiskalni stimulansi tijekom 2021. Optimizam, oporavak i snažnija inflatorna očekivanja dijelom su se već reflektirala na prinosima duljih dospijeća koja će u srednjem roku nastaviti polagano rasti.
Uz navedeno monetarno okruženje i spomenute jake fiskalne stimulanse pojedinačnih država osobito visoka očekivanja glede poticaja oporavku i rastu su od fondova Europske unije, prvenstveno Next Generation EU. Hrvatska je na vrhu potencijalnih korisnika . Načelo bi se korištenje navedenih sredstava trebalo povezati s reformskim potezima neophodnim za održiv rast koji bi gospodarstvo učinile otpornijim, a potencijalnim rast snažnijim. Države poput Hrvatske sa stagnantnom konkurentnošću čiji uzroci leže u slabom institucionalnom okruženju svakako bi trebale iskoristiti priliku.
Dostupni podaci o kretanju gospodarstva u dosadašnjem dijelu 2021. godine ohrabruju i potvrđuju da oporavak predvode investicije i izvoz roba. Snažan tromjesečni rast iz prvog tromjesečja vjerojatno je tijekom razdoblja od travnja do lipnja usporio, ali očekujemo da će podaci za drugo tromjesečje donijeti visoku dvoznamenkastu stopu rasta uvelike pod utjecajem učinka baznog razdoblja odnosno snažnog pada u istom razdoblju lani.
Sa strane ponude nastavljen je snažan rast građevinarstva, ICT djelatnosti i industrije, a polagano se s popuštanjem mjera diljem Europe budi se i uslužni sektor. Unatoč još uvijek prisutnoj neizvjesnosti očekujemo solidnu turističku sezonu i dostizanje 60 - 70 posto razine iz 2019. godine.
U takvim uvjetima postoji mogućnost da se izbjegne još jedan rebalans proračuna budući da državna blagajna u uvjetima rastućih troškova zdravstvenog sustava uvelike ovisi o što bržem povratku potrošnje na stare razine. Ipak, manjak u državnoj blagajni uvelike će se suziti, a u uvjetima rasta gospodarstva i snažnijih inflatornih pritisaka omjer javnog duga u odnosu na BDP blago smanjiti. U međuvremenu, ambiciozni cilj ulaska u euro područje ostaje strateški prioritet Vlade koji veliki oslonac pronalazi u HNB-u i nikad promijenjenoj politici stabilnosti tečaja kune u odnosu na euro.