Hrvatska će se u ovoj godini suočiti s oštrim padom BDP-a, od otprilike 5 posto u odnosu na lani, a zbog još uvijek visoke sezonalnosti turizma i slabe industrije, oporavak zemlje zaostajat će za ostalima, procjenjuju analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA). Trenutna situacija i daljnje širenje virusa Covid-19 imat će značajne utjecaje na hrvatsko gospodarstvo, osobito zbog njegove jake ovisnosti o turizmu, ocjenjuje se u posebnoj publikaciji "Covid-19", koju je u petak objavila RBA.
Već sada je sasvim izvjesno da je predsezona izgubljena, a za očekivati je i sve značajniji utjecaj epidemije na glavnu turističku sezonu. Posljedica će biti pad noćenja i gubitak prihoda od turizma, kažu u RBA-u. Podsjećaju da Hrvatska u drugom tromjesečju godine ostvaruje barem petinu turističkih noćenja i prihoda od turizma, dok se na treće tromjesečje, odnosno glavnu turističku sezonu, odnosi 70 posto ukupnih noćenja i prihoda.
Upozoravaju i da su europske države, posebice Njemačka, Slovenija, Italija i Austrija, najvažnija emitivna tržišta za hrvatski turizam i sva su teško zahvaćena negativnim ekonomskim kretanjima te da je visoki udio turizma odnosno prihoda od turizma u BDP-u od gotovo 20 posto jedan od najviših u svijetu, a izravni udio turizma u BDP-u iznosi više od 11 posto.
Budući da privatni smještaj prevladava u strukturi turističkih kapaciteta (60 posto u ukupnom broju), to izravno utječe na niži raspoloživi dohodak, optimizam potrošača te manju potrošnju kućanstava. U takvim uvjetima, kažu u RBA-u, sezonsko zapošljavanje će se smanjiti, što će povećati nezaposlenost, dok će se investicije smanjiti ili odgoditi pod utjecajem sve veće neizvjesnosti.
Snažan pad izvoza neizbježan
Među ugrožene sektore RBA-ovi analitičari ubrajaju usluge, posebice prijevoz i sve koje se oslanjaju na turizam: smještaj, usluge prehrane i pića, rekreacija i zabava, usluge putovanja. Pored toga, navode, prerađivačke industrije - kemijsku, papirnu, tekstilnu, drvnu i dr. - sigurno će doživjeti manjak ponude i potražnje jer su glavno hrvatsko izvozno tržište zemlje EU-a, posebno Italija i Njemačka, tako da je snažan pad izvoza robe neizbježan u drugom tromjesečju.
"Šok potražnje, uzrokovan strahom od zaraze virusom, zajedno s ionako slabim industrijskim sektorom kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, negativno će utjecati na prerađivački sektor. Također, u takvim će okolnostima povjerenje potrošača dodatno oslabiti prema kraju godine", kažu u RBA-u. Navode i da će, za razliku od ostalih zemalja, Hrvatska biti pod snažnijim utjecajem trenutnog ekonomskog stanja zbog strukture svog gospodarstva i velike ovisnosti o turizmu.
"Čak i ako oporavak započne krajem trećeg tromjesečja ili krajem godine, gubici iz drugog i trećeg tromjesečja će se teško nadoknaditi. Još uvijek visoka sezonalnost turizma i slaba industrija faktori su koji podupiru naša očekivanja da će oporavak u Hrvatskoj zaostajati za ostalim zemljama ", kažu RBA-ovi analitičari.
Po njihovim očekivanjima, Hrvatska će se u 2020. godini suočiti sa snažnim padom BDP-a od otprilike 5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Analitičari RBA napominju da je njihov novi osnovni scenarij također izložen negativnim rizicima, koji ovise o snazi i trajanju virusa COVID-19. S druge strane, dodaju, ozbiljan utjecaj na gospodarstvo mogao bi biti ublažen paketom najavljenih ekonomskih i monetarnih mjera.
Sasvim izgledni proračunski deficit i rast javnog duga
Kako dalje ističu, udar na proračun je nemoguće izbjeći, zbog značajno manjih priljeva, osobito od potrošnje i PDV-a te zbog paketa fiskalnih olakšica i mjera s rashodne strane proračuna. Stoga je sasvim izgledan proračunski deficit nakon tri godine viška u državnoj blagajni, kao i rast javnog duga, kao i u mnogim drugim državama, napominju u RBA. Nadalje, procjenjuju da će monetarna politika ostati izrazito ekspanzivna i dosljena u čuvanju stabilnosti tečaja.
Dodaju i kako je moguće očekivati daljnje pritiske na rast tečaja eura prema kuni, sve dok se situacija oko koronavirusa ne smiri odnosno ne stavi pod kontorolu, pa su stoga izgledne daljnje devizne intervencije, nakon što je HNB u razdoblju od 8. do 16. ožujka intervenirala već četiri puta, plasiravši 1,6 milijardi eura. Kažu i kako su međunarodne pričuve RH, akumulirane uvelike u razdobljima laganih pritisaka na jačanje domaće valute, trenutno na razini nešto iznad 19 milijardi eura.