Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) smatra da je za uspješnu provedbu nacionalne razvojne strategije potreban snažan angažman svih dionika društva, te kako u provedbi i dostizanju njenih ciljeva poslovna zajednica mora biti aktivno uključena.
"Nacionalna razvojna strategija vrlo je ambiciozna i postavlja zahtjevne ciljeve pred čitavo društvo za idućih deset godina. Ostvarimo li ih, Hrvatska će zaista postati konkurentna EU zemlja, dobrog i ugodnog života za sve njene građane, kojima će životni standard doseći europski prosjek", rekao je glavni direktor HUP-a Damir Zorić. No ističe kako su planovi i ciljevi jedno, a njihovo ostvarenje nešto posve drugo.
"Preduvjet uspješne provedbe strategije snažan je angažman svih dionika društva koji zajedničkim snagama moraju inzistirati na praćenju i implementaciji zadanih razvojnih ciljeva. U provedbi strategije i postizanju tih ciljeva poslovna zajednica mora biti aktivno uključena, jer o rezultatima poslovnog sektora ovisi i njihovo ostvarenje", kazao je Zorić.
"Čeka nas zahtjevan period i puno je posla pred svima nama", poručio je.
Podloga za razvoj
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) poručuju su strategijom nakon niza rasprava odabrani razvojni smjerovi Hrvatske za idućih deset godina, kao i strateški ciljevi koji se žele ostvariti. Točnije, Nacionalnom strategijom predviđena su četiri ključna razvojna smjera i trinaest strateških ciljeva te konkretni pokazatelji uspješnosti koji će biti jasan pokazatelj da li su određeni ciljevi ostvareni. Pri tome lista ciljeva započinje pojedinim ekonomskim ciljevima poput cilja o dostizanju 75% prosječne razine razvijenosti EU u 2030. godini. S obzirom da to predstavlja pomak od deset postotnih bodova u odnosu na trenutnu situaciju već je iz prvog cilja vidljivo da su ciljevi prilično ambiciozni, ali i ostvarivi.
„Riječ je o ključnom dokumentu za cjelokupan razvoj društva i gospodarstva i zato je od vitalnog značaja za našu budućnost da Nacionalna strategija ne ostane samo popis lijepih želja kao što se u prošlosti znalo događati“, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović dodavši kako će strategija nakon eventualnih izmjena u okviru javne rasprave biti podloga za provedbu ekonomske politike i rast i razvoj Hrvatske, a konačan rezultat bit će odraz potencijala i sposobnosti za njezinu provedbu.
Strategijom su detaljnije određeni i prioriteti pri ostvarivanju svakog od strateških ciljeva na temelju kojih će se izraditi, a neki su već i izrađeni, razvojni programi za određena područja, odnosno akcijski i provedbeni programi. Također je vrlo bitno da je Nacionalnom provedbom predviđeno praćenje provedbe i ispunjavanja pokazatelja od strane Upravljačkog odbora koji ima mogućnost i mijenjati te dopunjavati pojedine dijelove Strategije. Naravno, može se raspravljati o ostvarivosti postavljenih ciljeva, odnosno, s druge strane, da li su oni dovoljno ambiciozno postavljeni, ali široki konsenzus uključenih u njezinu izradu trebao bi ići u prilog tome da su ciljevi realni. Pritom se u trenutnoj situaciji može raspravljati i o nepredvidljivim situacijama poput prisutne pandemije COVID-a, u kojoj je njezino suzbijanje prioritet nacionalnih politika niza zemalja, ali to ne umanjuje važnost ovog dokumenta.
Također treba napomenuti da je Hrvatska uključena u globalne tokove pa su i ciljevi predstavljene Nacionalne strategije u velikoj mjeri povezani s ciljevima Programom UN-a za održiv razvoj 2030., stoji u priopćenju HGK.
Visoki ciljevi
Damir Novotny kaže da su hrvatsko društvo i ekonomija duboko uronjeni u europske konvergencijske tokove koji će utjecati i na njihove razvojne smjerove pa bi bilo dobro strategijska promišljanja i dokumente uskladiti s europskima.
"Nakon ulaska u EU i kasnije Europsku monetarnu uniju, zapravo prihvaćamo strategiju EU-a kao svoju nacionalnu strategiju, te kao mala zemlja i mala ekonomija, htjeli ili ne, na putu smo da našim razvojem upravlja Europska unija", kaže Novotny komentirajući nacrt NRS 2030.
To je pozitivno, dodaje, podsjećajući na konvergencijske učinke prvoga višegodišnjeg razdoblja u kojemu je Hrvatska bila članica EU-a i u kojemu se izvozni sektor "vrlo dobro uključio u nabavne lance zapadnoeuropske industrije, a Europska komisija izravno ili neizravno djeluje na stabiliziranju (hrvatskih) javnih financija".
Novotny primjećuje da bi zato strategijske dokumente bilo bolje usklađivati sa sedmogodišnjim financijskim ciljevima EU-a, te da je u tom kontekstu 2030. godina u hrvatskoj strategiji arbitrarno izabrana. Smatra da je stvaranje radnih mjesta kao cilj postavljeno vrlo visoko (stopa zaposlenosti od 75 posto) te ga ocjenjuje ključnim. No, pitanje je kako stvoriti nova radna mjesta i to nedostaje u prijedlogu strategije, kaže Novotny.
"Naša temeljna potreba je stvaranje novih radnih mjesta i promjena ekonomske strukture, odnosno smanjivanje ovisnosti o turizmu", ističe. Iako smatra da strategiju valja uskladiti s europskim proračunskim razdobljima, upozorava kako nije dobro vezati ju samo za europske strukturne i kohezijske fondove.
"Što je s mobilizacijom domaće štednje, popravljanjem ekonomskog sustava koji bi privukao domaće i međunarodne investitore koji bi stvorili radna mjesta, kako smanjiti razne regulatorne i birokratske prepreke - sve su pitanja koja nisu obuhvaćena ovim krovnim dokumentom", ističe Novotny.
Potrebne duboke reforme, ali se ne provode
"Dosta ambicioznim" čini mu se cilj kojim bi se postiglo 75 posto BDP-a po stanovniku u odnosu prema prosjeku EU-a 2030. godine s obzirom na stagnaciju toga pokazatelja.
"Za dostizanje toga cilja nužne su strukturne reforme koje se ne provode", poručuje Novotny. To, ističe, obuhvaća duboke reforme u javnom sektoru, posebno obrazovanju, zdravstvu, mirovinskom sustavu i javnoj upravi te privatizaciju javnih poduzeća. Smatra da je dosta skromno postavljen cilj najmanje 45. mjesta na međunarodnoj ljestvici konkurentnosti.
"Hrvatska, kao članica EU-a nema nikakva razloga ne uspoređivati se s drugim zemljama u našem okruženju i stići ih", kaže Novotny i ističe da će otvorenost investicijama biti ključna za ubrzavanje i smanjivanje jaza s razvijenom Europom.
"Češka i Slovenija su, recimo, već danas oko prosjeka razvijenosti EU-a prema BDP-u po stanovniku. Hrvatska je u tranziciju ušla kao druga najrazvijenija zemlja u istočnoj Europi, a sada smo na začelju. Stoga Vlada mora poduzeti duboke reforme u ekonomskom sustavu i javnom sektoru", smatra Novotny.
Snažan pozitivan učinak uvođenja eura
U vezi s ciljem od 70 posto udjela izvoza robe i usluga u odnosu na BDP, kaže da se trenutačno oslanjamo na izvoz usluga, to jest turizam i "položajnu rentu", te upozorava da je robni izvoz izrazito slab i neće se moći oporaviti bez potpunog otvaranja investicijama. Upozorava i da izvoz unutar EU-a to zapravo nije jer smo članica Unije i jedinstvenog tržišta. Novotny naglašava i da će iznimno snažni konvergencijski učinci za Hrvatsku nastupiti ulaskom u eurozonu.
"Ne treba se toga bojati, dapače, kad uđemo u europsku monetarnu uniju, konvergencija prema razvijenoj Europi će se ubrzavati, kišobrani od eksternih šokova će biti veći", kaže on. Dodaje da ćemo ulaskom u eurozonu, što očekuje 2023. godine, ostvariti poticajnije okruženje za ubrzavanje ekonomskog rasta te da usporavati rast može samo domaća ekonomska politika i odnos prema investitorima iz privatnog sektora.
Komentirajući specifičan cilj povećati produktivnost rada u poljoprivredi sa 6107 eura po godišnjoj jedinici rada na 10 tisuća eura, Novotny upozorava kako je očito da izdašni državni poticaji nisu povećali produktivnost u toj gospodarskoj grani, osim, možda, u nekim specifičnim nišama.
"Bojim se da nemamo odgovarajuće politike prema korištenju zemljišta. Zemljišni posjedi su usitnjeni i ne omogućavaju racionalno korištenje tog resursa, a niska je i razina znanja u većini segmenata poljoprivredne proizvodnje, dok se marikultura uopće ne spominje ili samo u tragovima, što je veliki resurs", kaže Novotny.
Što se tiče očekivanja o kretanjima na tržištu rada tijekom idućih godina, kaže da je hrvatska ekonomija u "sekularnoj stagnaciji", to jest rastu sporijem od realnog potencijala. U tom kontekstu, jedna od važnih sastavnica rasta je upravljanje ljudskim potencijalima.
"Bez ljudskih potencijala neće biti rasta, a ljudi, osobito kvalificirani, odlaze na europska tržišta upravo zbog konvergencijskih učinaka. Pitanje je kako riješiti manjak, a Hrvatska će, kao i druge zemlje, morati uvoziti radnike izvan Europe", smatra Novotny. To je, upozorava, povezano s reindustrijalizacijom i oblikovanjem nove ekonomske strukture koja bi mogla privući strane radnike.