Vladinim prijedlogom izmjena i dopuna državnog proračuna za 2021. godinu, ukupni proračunski prihodi povećavaju se za tri milijarde kuna i ukupno iznose 150,3 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za 9,4 milijarde kuna odnosno planirani su u iznosu od 167,4 milijarde kuna, rekao je na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković.
Vlada je s današnje sjednice prijedlog rebalansa uputila u Hrvatski sabor.
Ukupni proračunski prihodi u 2021. godini originalno su planirani u iznosu od 147,3 milijarde kuna, a rashodi 157,9 milijardi kuna.
Očekuje se da će manjak državnog proračuna iznositi 17,1 milijardu kuna ili 4,3 posto BDP-a, a manjak opće države prema ESA 2010 metodologiji manjak u iznosu od 15,3 milijardi kuna ili 3,8 posto BDP-a.
Premijer očekuje da taj manjak neće ugroziti planirani tempo ulaska Hrvatske u eurozonu.
Kaže da je osnovni motiv rebalansa prije svega podmirivanje troškova zdravstvenog sustava.
Što se tiče kretanja fiskalnog salda proračuna opće države, premijer je rekao kako se očekuje se da će se udio javnog duga u BDP-u u 2021. smanjiti za 2,2 postotna boda u odnosu godinu ranije te će iznositi 86,6 posto BDP-a.
Plenković je rekao da su prije izbijanja krize, politike Vlade bile usmjerene na postizanje makroekonomske stabilnosti kroz stvaranje temelja za održiv gospodarski rast te stabilizaciju javnih financija.
To su, kako je rekao, prepoznale međunarodne financijske institucije i rejting agencije, a jedan od rezultata je uspješno pristupanje Europskom tečajnom mehanizmu u srpnju 2020. godine, unatoč započetim negativnim globalnim i domaćim gospodarskim kretanjima.
Prema makroekonomskim pokazateljima za domaće gospodarstvo i međunarodno okruženje, kao i prevladavajućim očekivanjima, u 2021. godini predviđen je realni rast BDP-a od 5,2 posto, rekao je Plenković.
U navedenu projekciju uključen je i makroekonomski utjecaj NPOO-a, koji upućuje na ubrzanje stope rasta BDP-a u odnosu na osnovni scenarij u iznosu od 0,3 postotna boda u 2021. godini.