Reviziju statistike odnosa s inozemstvom HNB provodi svakih pet godina, a objavljeni statistički pokazatelji usklađuju se s novim metodologijama i standardima kako bi se postigla veća točnost
- U skladu s revizijskom praksom eurozone, u 2019. godini proveli smo veliku reviziju statistike s inozemstvom. To se ponajprije odnosi na podatke o stanju platne bilance, o stanju međunarodnih ulaganja i stanju inozemnog duga. Najvažnija unaprijeđenja koja smo proveli odnose se na podatke o prihodima u turizmu, koji utječu na podatke o platnoj bilanci, pa dolazi do negativnih učinaka na platnu bilancu. Isto tako, došlo je i do uključivanja neformalnih radničkih doznaka jer smo u proteklom razdoblju primijetili da postoji niz sredstava koje naši radnici dolaskom u Hrvatsku doznačavaju neformalnim kanalima. Taj dio smo također uključili u platnu bilancu i to će imati pozitivan učinak - rekao je novinarima na brifingu u HNB-u viceguverner Roman Šubić, predstavljajući revidirane pokazatelje statistike odnosa s inozemstvom. Učinak neformalnih radničkih doznaka na saldo tekućeg računa pozitivan je zbog većih iznosa priljeva u odnosu na odljeve, te se, ovisno o godini, kreće od 178 do 326 milijuna eura.
Treći segment ove velike revizije odnosi se na promjene kod uvoza stranih automobila iz EU od strane fizičkih osoba. Tijekom proteklog razdoblja službena statistika obuhvaćala je uvoz automobila koje provode pravne osobe, no HNB-ova revizija uključila je i uvoz stranih automobila od strane fizičkih osoba.
Revizija podataka koja je javnosti, možda najzanimljivija, odnosila se na podatke o rastu bruto inozemnog duga koji je u proteklom razdoblju porastao s 38, 9 milijardi eura na 42,7 milijardi eura.
- Konkretno, radi se o porastu od 3,9 milijardi eura, a on proizlazi ponajviše iz uključivanja trgovačkih kredita koje firme odobravaju kod zaduživanja u inozemstvo s dospijećem do šest mjeseci. Kroz uključivanje tih trgovačkih kredita dolazi i do porasta inozemnog bruto duga - objasnio je viceguverner Šubić.
Novinare su najviše zanimali prihodi od turizma za prvih šest mjeseci, jer prema revidiranim pokazateljima proizlazi da su prihodi od turizma manji zbog nove revidirane metode, ali to nije stvarni pokazatelj, jer novi izračun pokazatelja o turističkim prihodima u platnoj bilancij primjenjuje unaprijeđene metode koje se zasnivaju na kombinaciji fizičkih pokazatelja i pokazatelja prosječne potrošnje inozemnih turista, što je uobičajena praksa EU-a. Revidirana serija umanjuje prihode od turističke potrošnje u rasponu od oko 0,5 do 1,1 milijarde eura, te stoga nepovoljno utječe na saldo tekućeg računa platne bilance u razdoblju od 2003. do 2018.
No, stvar je samo drugačije obrade podataka jer su prihodi u turizmu u prvih šest mjeseci ove godine prema novim pokazateljima 2,72 milijarde eura u odnosu na 2,59 milijardi eura koliko je zabilježeno u istom razdoblju prošle godine, što je porast za 4,94 posto.
Kako je pojasnio Tomislav Galac, izvršni direktor Sektora statistike, revizija podataka je pokazala da je razina prihoda od turizma precijenjena zbog načina na koji su se koristili izvori podataka prvenstveno za procjenu broja inozemnih turista koji ulaze u Hrvatsku. Prihodi od turizma u platnoj bilanci do sada su se računali prema procjenjenom broju turista koji se množio s procjenjenom potrošnjom po turistu, a turistički prihodi ubuduće će se računati kao umnožak broja putnika prema službenim podacima MUP-a s procjenom potrošnje inozemnih putnika.
Bruto stanje inozemnog duga povećat će se u cijelom razdoblju, a najviše na kraju 2018. godine, za približno 3,9 milijardi eura. S druge strane, smanjit će se saldo tekućeg računa platne bilance u svim godinama, nakon 2002. a u 2018. učinak revizije na tekući račun iznosio je 280,15 milijuna eura.
HNB je izradio četiri velika unaprijeđenja obrade podataka i pet manjih unaprijeđenja, ukupno, revizija podataka obuhvatila je devet revidiranih područja. Reviziju statistike odnosa s inozemstvom HNB provodi svakih pet godina, a objavljeni statistički pokazatelji usklađuju se s novim metodologijama i standardima kako bi se postigli veća točnost, potpuniji obuhvat i bolja usklađenost s međunarodnim statističkim standardima.
U HNB-u su najavili da se slijedeća velika revizija obrade podataka očekuje 2024. godine.