Hrvatska
StoryEditor

Rizična potraživanja: Novi i stari programi za zaštitu izvoznih poslova

05. Srpanj 2020.
Banke nude podršku izvoznicima koja će im itekako dobro doći, pa nas je i zanimalo na koji način one prate izvoznike
Pandemijske tegobe koje su pogodile tržišta izvoznici si mogu olakšati i osiguravanjem kredita za likvidnost koji očekuju od komercijalnih banaka u visini od 50 posto kredita, uz uvjet da su ostvarili najmanje 20 posto prihoda od izvoza u prethodnoj godini. Osiguranje kredita mogu dobiti i dobavljači izvoznika

Pametni znaju čemu služi izvoz, davno je napisano u Lideru i potvrđuje se na konferencijama, a u ova teška vremena moramo mu još jače puhati u krila, jer nam gospodarstvo opasno visi. Banke su se uklopile u taj projekt, nude podršku izvoznicima koja će im itekako dobro doći, pa nas je i zanimalo na koji način one prate izvoznike.

Dodatne olakšice

Aktualni problem zbog pandemije potaknuo je Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) da ponudi osiguranje kredita za likvidnost koji izvoznici očekuju od komercijalnih banaka u visini 50 posto kredita, uz uvjet da su ostvarili najmanje 20 posto prihoda od izvoza u prethodnoj godini. Osiguranje kredita, kažu u HBOR-u, mogu dobiti i posredni izvoznici, odnosno dobavljači izvoznika koji su u poslovnim prihodima prethodne godine ostvarili minimalno 40 posto prihoda od prodaje izvoznicima. Takve kredite u suradnji s HBOR-om primjerice nude Addiko banka, Erste&Steiermärkische Bank, Zagrebačka banka, OTP banka, Privredna banka Zagreb i, kako kažu u potonjoj banci, pojedini uvjeti kredita dogovaraju se individualno sa svakim izvoznikom.

– Kako bi se dodatno olakšalo financiranje u PBZ-u za kredite osigurane portfeljnom policom, nema troškova za prijevremeni povrat te je za 50 posto smanjen trošak naknade za obradu zahtjeva – poručuju iz PBZ-a.

U Sberbanku su nam potvrdili da također razmatraju suradnju s HBOR-om u vezi s 'Osiguranjem portfelja kredita za likvidnost COVID-19'.

Pomoć u vezi s obrtnim sredstvima

HBOR je inače razvio svoj program osiguranja, pa tako, primjerice, izvoznicima nudi osiguranje kredita komercijalnih banaka za obrtna sredstva do milijun kuna i s rokom otplate do jedne godine (iznimno do uključujući dvije godine ako je trgovački ciklus izvoznika dulji od jedne godine). Koristiti se njime mogu mali i srednji poduzetnici koji su u zadnjoj poslovnoj godini ostvarili prihod do najviše 50 milijuna kuna te koji u trenutku korištenja kredita imaju nerealizirane ili nenaplaćene izvozne ugovore u visini kredita ili su u poslovnim prihodima posljednje financijske godine ostvarili najmanje 30 posto izvoznih prihoda. HBOR time osigurava od neplaćanja kredita koje banka uključi u portfelj s 80 posto pokrića za glavnicu i ugovorenu kamatu. Erste banka s HBOR-om surađuje i putem tog modela.

– Bili smo među prvim bankama koje su potpisale sporazum s HBOR-om potkraj prošle godine u iznosu od 37 milijuna kuna. U suradnji s HBOR-om u postupku je i implementacija izmjena navedenog programa, u koji bi se uključili i klijenti sektora turizma, kao i oni klijenti koji trenutačno nemaju otvorenih izvoznih ugovora ili narudžbi, ali su u prethodnom razdoblju imali minimalno 30 posto izvoznih prihoda u ukupnim prihodima – kažu u Erste banci.

Izvozna jamstva

Osim toga, moguće je osigurati i kredit za pripremu izvoza izvoznicima suočenim s nedostatkom obrtnoga kapitala za proizvodnju robe za izvoz, ako svojoj banci nisu u mogućnosti ponuditi dostatne instrumente osiguranja kredita. Naravno, potrebno je ispuniti određene uvjete, ali policom osiguranja kod HBOR-a moguće je osigurati od 60 posto do 80 posto potraživanja po osnovi glavnice kredita i redovne ugovorne kamate. A i iz Zabe poručuju da kreditiraju izvoznike te surađuju s HBOR-om.

– Osim spomenutih programa financiranja putem kredita, izvoznicima su dostupna i druga rješenja u suradnji s HBOR Osiguranjem izvoza, kao što je izdavanje izvoznih činidbenih jamstava uz policu osiguranja HBOR-a – poručuju iz Zabe.

HBOR nudi izvozna bankovna jamstva, samostalno ili u suradnji s drugim komercijalnim bankama (poput Zabe), kako bi se izvoznicima omogućilo sudjelovanje na međunarodnim nadmetanjima i zaključivanje ugovora. No nudi i razne vrste kreditiranja izvoznika. Tako uz kamatu od 1,5 posto (1,3 posto ako zapošljavaju mlade) kredit mogu dobiti svi oni koji ulažu u osnovna sredstva s ciljem modernizacije poslovanja, a kredit ne može biti manji od 200 tisuća kuna. Kreditiraju se i EU projekti uz fiksnu kamatnu stopu najmanje 1,70 posto s rokom otplate do i uključujući deset godina, a za iznad deset godina fiksna je kamata najmanje 1,90 posto. Riječ je o projektima privatnog i javnog sektora za koje je inače odobreno financiranje od Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) ili EU poljoprivrednih i ribarstvenih fondova. Inače, postoje i ESIF krediti za rast i razvoj koji se sastoje od sredstava iz izvora ESIF-a i iz izvora poslovne banke u omjeru 50:50. Poduzetnik mora osigurati vlastito učešće u kreditu od najmanje 15 posto iznosa investicije bez PDV-a, a dio kredita iz izvora ESIF-a može biti u kunama ili u kunama uz euro kao valutnu klauzulu, dok se dio kredita iz izvora poslovne banke odobrava u kunama uz istu valutnu klauzulu.

Visine kamatnih stopa

U programu 'Priprema izvoza' kreditira se nabava obrtnih sredstava uz kamatnu stopu od 1,75 posto, s tim da HBOR ipak zadržava pravo utvrđivanja drugačije visine kamatne stope za svaki pojedinačni kredit u iznosu 50 milijuna kuna ili više. U određenim slučajevima kamatna stopa može također biti viša, ovisno o cijeni raspoloživih izvora financiranja i propisima o dodjeli državnih potpora i/ili potpora male vrijednosti. Taj program, između ostalog, prati OTP banka.

– U suradnji s HBOR-om, u okviru programa kreditiranja 'Izvoz', svojim klijentima omogućujemo financiranje pripreme izvoznih poslova do naplate, uključujući financiranje nabave sirovine, repromaterijala, poluproizvoda, odnosno podmirenje obveza prema dobavljačima, troškova radne snage te ostalih tekućih troškova i/ili financiranje naplate izvoza – poručuju iz OTP-a.

Izbjegavanje rizika (ne)naplate

Osim toga, postoji i HBOR-ov program 'Kredit kupcu', primjerice kada izvoznik izveze robu kupcu koji će mu tu robu plaćati u ratama. HBOR će odmah isplatiti izvozniku, a naplaćivat će se dospjelim ratama od kupca, čime se, između ostalog, povećava likvidnosti izvoznika te on izbjegava rizik naplate. Nešto slično je i u programu 'Kredit dobavljaču', a riječ je o primjerice hrvatskom dobavljaču robe, radova ili usluga inozemnom kupcu. Veliki dio tih programa HBOR realizira u suradnji s komercijalnim bankama, koje također imaju svoje programe financiranja izvoznika. Tako Sberbank nudi jamstvene i dokumentarne poslove (izdavanje i prihvat jamstava, loro akreditivi, konfirmacija akreditiva), kao i programe namjenskog financiranja gdje izvoznik zaključuje ugovor o kreditu sa svojom poslovnom bankom koja mu sredstva pušta temeljem uobičajenih dokaza o isporuci robe ili obavljenoj usluzi.

– Sredstva na ime otplatnih rata od stranoga kupca usmjeravaju se direktno na račun banke koja je odobrila kredit izvozniku, pri čemu kreditni posao za izvoznika postaje gotovinski – kažu u Sberbanku.

OTP banka u svojoj ponudi ima izvozni faktoring bez regresa, pri čemu se može kombinirati financiranje, osiguranje, naplata i administriranje potraživanja od kupaca. Ovisno o zemlji izvoza, stopa preuzimanja kreditnog rizika kupca (osiguranje) varira od 80 do 100 posto, a pokrivaju se sve zemlje – čak i zemlje iz naše regije. Ovisno o zemlji izvoza, usluga izvoznog faktoringa može biti i bez notifikacije dužnika – tzv. izvozni tihi faktoring. Uz izvozni faktoring OTP banka nudi i otkup potraživanja na osnovi dokumentarnog loro akreditiva uz odgodu plaćanja – forfeiting.

Skrojeni koncepti i kombinacije

U Erste banci, uključujući i suradnju s domaćim i inozemnim financijskim institucijama (HBOR, EIB, EIF, EBRD, HAMAG) nude širok spektar proizvoda usmjerenih financiranju tekućeg poslovanja, investicijskih aktivnosti poduzetnika, projektnom financiranju te akreditivno-garantnim poslovima.

– Iz navedenog izbora banka je u mogućnosti kreirati posebne koncepte i kombinacije proizvoda, u skladu s potrebama svakoga klijenta odnosno njegova poslovanja. Tu uslugu banka pruža posebno u međunarodnom poslovanju nudeći svojim klijentima strukturirana rješenja koja uključuju suradnju s financijskim institucijama u zemlji i inozemstvu te izvozno kreditnim agencijama u cilju brže i uspješnije realizacije izvoznog i uvoznog posla –​ poručuju iz Erstea. Od takvih strukturiranih rješenja izdvajaju ona koja su usmjerena na financiranje naplate izvozno-kreditnih poslova (kredit kupcu, kredit dobavljaču), odnosno ona vezana uz otkup potraživanja prema inozemnim kupcima (forfaiting akreditiva, inozemni faktoring).

Praćenje izvoznika

I u Addiko banci prate izvoznike nudeći sve standardne i specifične proizvode dokumentarnog poslovanja (jamstva, akreditivi, pisma namjere i dr.) koji omogućavaju neometano odvijanje domaćeg i međunarodnog poslovanja. Odabir prikladnog instrumenta, kažu u Addiku, omogućava provedbu poslovnog ugovora uza znatno manji rizik i zauzimanje bolje konkurentske pozicije na tržištu vezane uz cijene i financiranje.

– Osim proizvoda dokumentarnih poslovanja, FX proizvoda uz direktno dogovaranje tečaja s riznicom i platnoprometnih usluga, izvoznike pratimo i ponudom investicijskih kredita i kratkoročnih kredita za financiranje i pripremu izvoza, a najčešće su to krediti za obrtna sredstva, overdrafti i revolving krediti – poručuju iz Addiko banke.

Izvoznicima se, kao što vidimo, nude mogućnosti lakšeg izvoza u suradnji s njihovim komercijalnim bankama i HBOR-om. Može se očekivati da će banke i HBOR uskoro ponuditi još neke programe interesantne izvoznicima.

25. studeni 2024 08:01