Prošlo je mjesec dana od kada se računa početak trenutnog medvjeđeg tržišta dionica; 19.02. ove godine američki S&P 500 zadnji put dotaknuo je svoju povijesno najveću razinu od gotovo 3.400 bodova. Danas, pri razini od 2.400 bodova, nalazi se 29% niže. Pad izazvan koronavirusom koji je prouzročio globalnu paniku uslijed gotovo potpunog zaustavljanja ekonomskih aktivnosti i dalje ne pokazuje znakove splašnjavanja. Kolaps cijene nafte na robnim burzama dodatno je zakomplicirao neugodnu situaciju. Neizvjesnost oko krajnjih posljedica po pitanju ljudskih života, ali i ekonomskih gubitaka, najbolje se očituje po povijesnoj volatilnosti financijskih tržišta. Osim što su dionički indeksi zabilježili najbrži pad od 20% od zadnjeg vrhunca i time ušla u medvjeđe tržište, volatilnost se najbolje iskazuje s podatkom da su burze u proteklih 8 dana zaredom bilježila unutardnevne promjene od preko 4%.
S obzirom na početak širenja pandemije koronavirusa u Hrvatskoj i stvaranja novog epicentra u susjednoj Italiji panika investitora nije izostala niti na domaćem tržištu kapitala. Glavni dionički indeks Zagrebačke burze, Crobex, od povijesnog 19.02. do zatvaranja tržišta 19.03. izgubio je 32,3%, te se spustio na razine pri kojima se indeks nalazio na vrhuncu financijske krize 2009. godine. Dok izračun posljedica koje će pandemija virusa COVID-19 imati na domaće gospodarstvo, tek slijedi, dioničari hrvatskih kompanija trenutni račun već imaju pred sobom. S tim 19.03. dioničari su izgubili 27 milijardi kuna. Naime, tržišna kapitalizacija svih uvrštenih kompanija na uređenom tržištu Zagrebačke burze spustila se sa 151 milijarde kuna prije mjesec dana na 124 milijarde. Tablica u nastavku prikazuje 20 kompanija sa najvećim padom svoje tržišna kapitalizacije u navedenom razdoblju.
Iz tablice je vidljivo da su dionička društva s najvećim tržišnim kapitalizacijama, osim INA-e koja i dalje ima uvjerljivo najveću tržišnu kapitalizaciju od 30 milijardi kuna, bile i najveći gubitnik u apsolutnom iznosu. Najveći gubitak u ovom trenutku računaju dioničari dvije najveće hrvatske banke, Zagrebačke i PBZ, čija se vrijednost na tržištu spustila gotovo 7 milijardi kuna. Pri samom vrhu nalaze se i vodeće turističke kompanije poput Valamara čija vrijednost je prepolovljena nakon gubitka 2,3 milijarde kuna tržišne kapitalizacije. Dioničari drugih kompanija lociranih u Istri, također bilježe slične gubitke. Adris grupa, čije redovne i povlaštene dionice kotiraju, kumulirano su izgubili još više, 2,6 milijardi kuna, dok se gubici Arene i Plave lagune kreću oko milijarde.
Burzovni gubitak svakako boli i dioničare kompanija manje tržišna vrijednosti. Ukoliko se usporedi postotni pad sastavnica indeksa Crobex, vidljivo je da su se gubici prelili i na druge industrije. Brodarstvo, gdje predvodi Atlantska plovidba s padom tržišne kapitalizacije od 53%, te autoindustrija, gdje je AD Plastik izgubio 46%.
Iako se gubici milijardi iz perspektive burzovnih vrijednosti ne mogu mjeriti sa trenutnim i potencijalnim gubicima ljudskih života, svakako su važan pokazatelj kolika je cijena pandemije i panike uslijed ovakvih crnih labudova.