Hrvatska
StoryEditor

SALONSKI DESNIČARI: Raspisuju referendum protiv ulaska u eurozonu, a dižu kredite i štede u eurima

02. Listopad 2021.

Hrvatski suverenisti u ponedjeljak su najavili da 24. listopada počinju prikupljati potpise za referendum o uvođenju eura. Zapravo, to bi trebao biti referendum o referendumu za ulazak u eurozonu jer će pitanje biti sljedeće: 'Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba koja glasi: 'Novčana jedinica Republike Hrvatske jest kuna, koja se dijeli na stotinu lipa. Odluku o promjeni novčane jedinice u Republici Hrvatskoj donose birači na referendumu.'?'

Ta inicijativa ujedinila je cijelu razjedinjenu desnicu, pa i suvereniste s Domovinskim pokretom i Mostom. Uostalom, to je i pravi cilj projekta o hrvatskoj kuni u hrvatskoj lisnici. Jer usprkos samoohrabrivanju inicijatora podatkom da je samo 23 posto građana za što brži ulazak u eurozonu, u svibnju je, prema ispitivanju Eurobarometra, čak 61 posto građana bilo za uvođenje eura. Među ostalima treba pronaći 390 tisuća potpisa za referendum kojim bi se, kako kažu suverenisti, morali očitovati o odricanju od monetarne suverenosti.

Nažalost, monetarna suverenost izgubljena je već odavno, čak i prije eura, kad se kuna vezala uz njemačku marku pa se samo 'prelijepila' na euro. Euriziranost Hrvatske neće biti ništa veća u eurozoni nego što je to sada slučaj. Uostalom, svi si mi odavno veće kupnje – poput stanova i automobila – zornije predočujemo u eurima.

Euro je tako čvrsto ukorijenjen u platnom prometu da nikakva politika više ne može spasiti kunu.

To svojim financijskim poslovanjem potvrđuju i sami inicijatori referenduma: od 19 saborskih zastupnika okupljenih u klubovima suverenista, Mosta i Domovinskog pokreta 18 ima kredite ili štednju, a 11 od njih, usprkos tomu što zagovara kunu, priznalo je u imovinskim karticama da se zadužilo i/ili ima ušteđevinu u eurima (i dolarima).

Istini za volju, saborski desničari više kredita podignuli su u kunama (4,4 milijuna) nego u eurima, u kojima su se zadužili 'samo' za 400 tisuća eura (oko tri milijuna kuna). No zato je i njima prihvatljivija štednja u 'čvrstoj' valuti. Zajedno sa supružnicima na deviznim računima imaju 464 tisuće eura i 25,5 tisuća dolara, što je ukupno 3,5 milijuna u kunskoj protuvrijednosti, a to je više nego trostruko od ušteđevina u kunama.

Najveći devizni kredit ima Stephen Nikola Bartulica – 190 tisuća eura; slijede Hrvoje Zekanović (55 tisuća) i Nikola Grmoja (40 tisuća). Što se štednje tiče, najviše je priskrbio Miroslav Škoro – 409 tisuća eura, uza supruginih 25,5 tisuća dolara, što je 3,2 milijuna u kunskoj protuvrijednosti. No on je sa 725 tisuća kuna na računu ujedno najveći kunski štediša među tim saborskim, uglavnom salonskim, desničarima.

22. studeni 2024 01:22