Prije uvođenja eura nužno je povećati efikasnost državnog aparata, reorganizirati lokalnu upravu i samoupravu te poreznu presiju sa sadašnjih 38 posto BDP-a smanjiti na prihvatljivih 30 posto, rečeno je na 26. Međunarodnom znanstvenom skupu Rifina i Ekonomskog fakulteta u Zarebu - Uvođenje eura - novo polazište učinkovite ekonomske politike.
Uvođenjem eura priznajemo stvarnost, rekao je na skupu u svom uvodnom izlaganju ekonomski stručnjak Guste Santini, a stvarnost nije lijepa. Jedan od razloga tomu je što, smatra Santini, kuna koja je oduvijek bila okarakterizirana, čak i od domaće centralne banke, a pogotovo od komercijalnih banaka kao monetarni maneken, premda je uvijek bila stabilan novac.
- Hrvatska je danas zagazila u proces uvođenja eura, a uskoro će ući drugu fazu Europskog tečajnog mehanizma (ERM II) koji će oko dvije godine propitkivati određeni reformski procesi vezani uz tu valutu koji će pokazati jesmo ili nismo dobar kandidat za uvođenje eura i vodimo li dobru ekonomsku politiku i imamo li odgovorne institucije, kazao je Santini te dodao da na tom putu ima itekako izazova, a jedan od glavnih kojeg nitko ne doživljava jest, upozorio je, deflacija.
- Deflacija će biti presudno pitanje za uvođenje europske zajedničke valute, smatra Santini i podsjeća da su se s tim problemom mučile i druge europske zemlje.
Na znanstvenom skupu mogla su se čuti i promišljanja drugih ekonomskih stručnjaka o izazovima na putu uvođenja eura, a zajednički je stav da ekonomisti trebaju biti ti koji moraju predlagati rješenja, oblikovati ekonomski narativ u javnosti, iako se možda ti njihovi prijedlozi neće prihvatiti kao konačni.
- Naša struka nije samo ukras, dobro bi bilo da nas pitaju za mišljenje, ali i da ponekad to mišljenje uvaže, zaključio je Santini.