Hrvatska
StoryEditor

Seid i Sibila Serdarević - U pandemiji otvorena knjižara pokazala se dobrim poslovnim potezom

22. Svibanj 2021.
Seid i Sibila Serdarević
U domaćem izdavaštvu rijetki su izdavači koji su poput Frakture preživjeli gotovo dvadeset godina bez ozbiljnih problema u poslovanju. Posjednjih jedanaest godina objavljuje osamdesetak naslova na godinu, od kojih je 35 ili 40 posto hrvatskih autora. Iako su joj u ‘lockdownu‘ prihodi pali, 2020. završila je u malom plusu. Tvrtka je restrukturirana, digitalizirana i troškovi su joj smanjeni

Među prvima u svijetu Fraktura je otkupila prava za knjige Stiega Larssona, Carlosa Ruiza Zafóna i Jorgea Bucaya postigavši upravo ono što je u izdavačkoj djelatnosti najveći uspjeh – prepoznavanje autora na vrijeme i otkup prava prije nego što postane svjetski hit. Sibili i Seidu Serdareviću, vlasnicima te izdavačke kuće, iznimno je drago i kad uspiju prodati prava hrvatskih pisaca u inozemstvo kako bi ih čitala i prepoznala šira publika i struka, a to često potvrđuju i nagrade koje ti pisci osvoje. Dugačak je popis domaćih pisaca koje su otkrili, ali bračni par Serdarević vjeruje da se autori ipak sami proslave zahvaljujući svom talentu, a na izdavačima je da taj talent prepoznaju i podrže.

Fraktura je osnovana 2002. i već nakon prve godine postojanja objavila je niz poznatih autora ostvarivši nekoliko nakladničkih hitova, što joj je olakšalo da dođe do mjesta u izdavaštvu koje danas drži. Posljednjih jedanaest godina objavljuje 80-ak naslova na godinu, od kojih je 35 ili 40 posto hrvatskih autora.

Začetnici trendova

Frakturu su, kaže Sibila Serdarević, pokrenuli s jasnom vizijom da izdaju kvalitetnu beletristiku domaćih i inozemnih autora, kako nove glasove u književnosti tako i one etablirane, s ciljem da postanu i ostanu srednje veliki nezavisan nakladnik. Tvrtka cijelo vrijeme stabilno posluje, zapošljava 19 djelatnika visoke stručne spreme društvenog smjera, a osnovana je u Ivancu Bistranskom pokraj Zaprešića, s nešto ušteđevine i novca posuđenog od roditelja.

Sibila Serdarević, direktorica, i Seid Serdarević, glavni urednik, još nisu sigurni hoće li djeca krenuti njihovim stopama. Kći i sin studiraju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i vidjet će hoće li se ozbiljnije uključivati u rad tvrtke kada diplomiraju. Za sada pomažu u prodaji knjiga na sajmovima i u knjižari te održavanju mrežne stranice.

– Tvrtku smo pokrenuli u prostorijama vlastite obiteljske kuće, u kojoj smo i poslovali prvih šest godina i u kojoj smo imali dovoljno prostora za urede i skladište. Kasnije smo u istom mjestu kupili zgradu i zemljište na kojem smo uredili uredsku zgradu i sagradili novo skladište. Vjerujemo da smo u branšu donijeli niz trendova u proizvodnji knjiga, visokom standardu kvalitete kojem težimo u svakom pogledu kod svakog izdanja, u pristupu promoviranju knjiga i poticanju čitanja te marketingu knjiga i kulture. Na tržište smo uvijek donosili inovacije, drugačiji pristup poslu i stvarali okolnosti, nikad ne čekajući da nas one prestignu. Imamo i svoj F magazin, internetski časopis za književnost. Pokrenuli smo ga zato što nam je trebala platforma na kojoj možemo predstavljati širok izbor svojih izdanja, dati prostor svojim autorima i njihovim knjigama te ponuditi čitateljima i kupcima na jednom mjestu sve dodatne informacije o nekoj knjizi ili povezanim temama koje ih mogu zanimati – navela je Serdarević.

Formativne godine

Kao važne godine za Frakturu izdvojila je 2003. kada su objavili knjige tadašnjeg nobelovca Imre Kertésza i veliki hit Ante Tomića 'Ništa nas ne smije iznenaditi', potom 2006. i početak objavljivanja Carlosa Ruiza Zafóna, zatim 2008. kada su se preselili na novu lokaciju i kada je Stieg Larsson postao svjetski fenomen, a oni njegov hrvatski izdavač. Istaknula je i njihov 'Festival svjetske književnosti' pokrenut 2013. godine, koji je do danas postao jedan od najvažnijih književnih događaja u Hrvatskoj i šire.

Festival je, dodala je, u Zagreb doveo niz velikih svjetskih pisaca, pokazujući da su knjige i razgovori o književnosti zanimljiv društveni događaj. Važna je bila i 2015. kada su završili zgradu svoga modernoga paletnog skladišta i osvojili nagradu 'Londonskog sajma knjiga' i 'Booksellera' za najboljega međunarodnog nakladnika. Zahvaljujući digitalnoj transformaciji lakše su podnijeli bankrot knjižarskog lanca Algoritam-Profil-Mozaik prije četiri godine. Da se izazova ne boje dokazali su i otvaranjem knjižare u središtu Zagreba u srpnju prošle godine. Otvaranje se dogodilo u godini najveće krize na Zapadu od Drugoga svjetskoga rata, kod nas uokvirenu i potresima, rekla je Serdarević, no jako su zadovoljni poslovanjem knjižare, iako su svjesni da imaju prostora za napredak, kojemu stalno i teže.

Hoće li i kada otvarati nove knjižare ovisi o previše činitelja na koje ne mogu nužno utjecati, pa se rukovode praćenjem zbivanja na tržištu, nadajući se da će znati pravodobno odgovoriti na njih.

Dobit ide u posao

– U tvrtku i razvoj posla ulažemo svu dobit. U razvoju se oslanjamo na praćenje i predviđanje inozemnih trendova, inovativnost, dobre i utemeljene poslovne planove, pokušavamo uvijek biti optimistični, a pritom čvrsto na zemlji. Rekao bih da smo inovativni, lakše prihvaćamo nove tehnologije, mnogo ulažemo u ljude, bez kojih ovog posla ne bi bilo, te nam tim i timski rad dobro funkcioniraju. Mnogo ulažemo i u njegovanje širokog broja kontakata u Hrvatskoj, ali još više u inozemstvu – istaknuo je Seid Serdarević.

Odabiranje knjiga koje će objaviti dugo je i složeno, pri tome se oslanjaju na razvijenu mrežu poznanstava s brojnim urednicima i agentima, čitanje i praćenje vijesti iz svijeta nakladništva, zatim čitanje mnogobrojnih knjiga i izvještaja o knjigama koje naručuju od svojih urednika i prevoditelja, opisala je Sedarević.

Na kraju glavni urednik na osnovi niza informacija i procjena odabire naslove koji ulaze u nakladnički plan, ali sada više ne primaju rukopise s obzirom na to da su popunili prošlu i ovu godinu.

Knjiga ima budućnost

– Već dulji niz godina ne primamo rukopise bez preporuke, iako nam i takvi dolaze poštom, jer ih jednostavno ne možemo sve pročitati. Na godinu zaprimimo i obradimo više od 1500 rukopisa, domaćih i stranih, od kojih na kraju objavimo osamdesetak. Doista vjerujemo da knjiga ima budućnost, što je uostalom i kriza s bolešću COVID-19 pokazala: ljudi žele čitati kvalitetno štivo i u njemu nalaze poticaj. Naši kratkoročni ciljevi su stabilno poslovanje, a dugoročni razvoj poslovanja u stvaranju novih kanala prodaje i nekih inovativnih rješenja. Želimo poticati čitanje kod mladih, koji su naši sadašnji i budući čitatelji. Koristimo se nacionalnim i inozemnim poticajima, uspješno smo realizirali projekte sufinancirane sredstvima iz fondova Europske unije namijenjenih kulturi za programe prevođenja i međunarodne suradnje. Ministarstvo kulture i medija ima niz važnih programa bez kojih brojna kapitalna djela svjetske i domaće literature ne bi mogla biti objavljena – istaknula je Serdarević.

Zbog koronakrize razradili su više poslovnih planova složenih u skupine koje mogu kombinirati, posla je bilo više zbog stalnih prilagodbi, ali unatoč izazovima, tvrdi, ostvarili su zacrtane planove.

Za vrijeme proljetnog zaključavanja kada nisu radile ni knjižare ni knjižnice ubilježili su osjetan pad prihoda, ali nastavili su proizvodnju te prodaju putem webshopa. Izdavanje dijela naslova morali su odgoditi za ovu godinu, tako da će, ne bude li velikog zaključavanja, u 2021. objaviti nešto više naslova nego inače.

Ostvarivanje zacrtanih ciljeva

Zadovoljni su ipak što su u posebnim okolnostima ostvarili većinu poslovnih ciljeva, objavili oko 85 posto predviđenog programa i 2020. u završili u malom plusu. Lani su ujedno uz pomoć Europske banke za obnovu i razvoj restrukturirali tvrtku, smanjili nepotrebne troškove, poboljšali poslovne procese i dovršili drugi dio digitalne transformacije, ističe Serdarević.

Nisu smanjivali broj zaposlenih, ali su reorganizirali i optimizirali poslove. Plaće u Frakturi su iznad prosjeka u djelatnosti, postoji mogućnost dodatnog školovanja i tečajeva, a od ove godine omogućili su radnicima dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje.

– Stanje u gospodarstvu, opća kupovna moć stanovništva, negativna poduzetnička klima i relativno siromaštvo branše nepovoljno utječu na rad svakog poduzeća. Zato je potrebno imati efikasnu i obrazovanu administraciju, ne nepotrebnu birokratizaciju. Kriza 2020. pokazala je da se dobar dio usluga može prebaciti na online, a država svakako treba uvesti visoku administrativnu školu koju bi trebali proći svi državni službenici. Važno je ujednačiti kriterije, ukloniti bezbroj iznimaka te kao najveći problem srediti sudstvo kao potpuno neovisno i dovoljno brzo, bez zaštićenih osoba, kako se ne bi događalo da stranka ne doživi kraj sudskog postupka – naglasila je Serdarević.

22. studeni 2024 01:45