Malo se koji sektor u Hrvatskoj može ponositi rastom prihoda, dobiti, broja zaposlenih, neto plaća i izvoza u posljednjih pet godina kao što se može sektor razvoja videoigara. No zbog nezainteresiranoga domaćeg kapitala i nepostojanja domaćeg izdavača videoigara glavninu prihoda od prodaje igara ubiru strani izdavači
Prošle je godine na popularnoj online platformi za prodaju videoigara Steam izišla igra 'Escape Simulator', jedna iz žanra igara escape room, koju je u prva tri mjeseca zaigralo više od sedamsto tisuća igrača. I ne, nije riječ o igri neke velike strane tvrtke, već o autorskom djelu maloga hrvatskog gejming-tima iz Samobora Pine Studija, koji si je tako osigurao bruto dobit veću od pedeset milijuna kuna. Suosnivač i suvlasnik Pine Studija Boris Barbir kaže da su zahvaljujući 'Escape Simulatoru' u prva tri mjeseca uprihodovali više od tisuću posto uloženoga, što im je omogućilo samostalnost.
Priča je to o samo jednoj od domaćih tvrtki za razvoj videoigara koje su se tijekom proteklih nekoliko godina, otkako je taj sektor postao popularan, profilirale u svjetski poznate kreatorice igara. S vrijednošću većom od filmske i glazbene industrije zajedno, ne iznenađuje interes za kreiranje likova i svjetova u obliku igara i među hrvatskim poduzetnicima. U domaćem su bogatome gejming-portfelju arkadne, lifestyle, narativne, escape room i druge vrste igara, a strani igrači (i izdavači) hrvatske gejming-studije prepoznaju po autorskim projektima i indie (engl. independent, neovisnim) igrama. Aleksandar Gavrilović, tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (Croatian Game Development Alliance – CGDA) i direktor Gamechucka, tvrtke specijalizirane za razvoj arkadnih videoigara, ističe da je to prednost Hrvatske u odnosu na regionalne zemlje koje imaju i veći sektor od našega.
– Rijetko koji domaći studio radi projekte za strane naručitelje i gotovo je sve intelektualno vlasništvo svih projekata i brendova u domaćim tvrtkama, što je dugoročno golem, iako nematerijalan i trenutačno možda teže mjerljiv, plus u odnosu na mnoge ekonomije, uključujući i velik dio regionalne IT scene. S aspekta igrača međunarodno smo poznati po indie naslovima iznimno visoke kvalitete i posebnog, često duhovitog, šarma, što dokazuju i recenzije i prihodi – ističe Gavrilović.
Za razliku od mnogih drugih sektora, tvrtke predstavnice domaće gejming-scene pandemija nije okrznula. Štoviše, podaci Fine i Državnoga zavoda za statistiku pokazuju rast prihoda od gotovo 120 posto u 2020. godini. Zbog svega toga Gavrilović smatra da se uspjeh u toj industriji više ne može smatrati sretnom iznimkom, već je on gotovo za svaki studio samo pitanje vremena. I njihov je studio Gamechuck to doživio na svojoj koži kada su prošle godine potpisali suradnju s američkim izdavačem igara Rogue Games za razvoj igre Midwintär, a koji je u međuvremenu postao službeni partner Netflixa za videoigre.
Čini se da se sektoru videoigara u Hrvatskoj smiješi blistava budućnost, ali još jedna važna zapreka stoji na tom putu: čak i u najvećim studijima, ističe Gavrilović, postoji problem s pronalaskom dovoljne količine kapitala kako bi se osigurao razvoj većih projekata.
– Zbog manjka domaćega zainteresiranog kapitala studiji često potpisuju ugovore sa stranim izdavačima, koji katkad uzimaju između 30 i 60 posto profita cijelog projekta, često samo za uslugu financiranja, i to povrh 30 posto koje uzmu platforme za prodaju igara poput Steama ili raznih konzolnih platformi. To je novac koji uopće ne dolazi u Hrvatsku i zauvijek je izgubljen. Moguće rješenje tog problema bio bi olakšan pristup financijama za domaće studije ili formiranje domaćeg izdavača videoigara – objašnjava Gavrilović.
U svoj svojoj uspješnosti gejming nije lišen ni drugih financijskih, ali ni kadrovskih izazova. Što sve muči naše mlade gaming developere te što bi im sve olakšalo još veći procvat, pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.