Drvoprerađivačka industrija „Šerif“ proteklog je tjedna dobila od HERA-e uporabnu dozvolu za rad svoje novoizgrađene bioenergane i toplane Be-To Karlovac, u pogonu nekadašnje ciglane i onda Pipe-Life proizvodnje cijevi. Prema riječima Daniela Jambreka, predstavnika investitora Šerifa, Be-To Karlovac time je uspješno završila probni rad elektrane-toplane kao kapitalnog objekta u ovoj Šerifovoj investiciji od oko 200 milijuna kuna.
Predstavnici HERA-e bi do kraja prvog tjedna rujna trebali, nakon detaljnog završnog nadzora za Be-To Karlovac izdati i trajnu uporabnu dozvolu, kaže Daniel Jambrek, čime će ona ući u stalnu proizvodnju električne energije u statusu povlaštenog proizvođača električne energije, za čiju se proizvodnju koristi drvna sječka kao otpad iz vlastite drvoprerađivačke industrije.
- Ukupna električna snaga je 5,7 MW, od čega pet MW isporučujemo u HEP-ov elektroenergetsku mrežu, a ostatak struje koristimo za vlastite potrebe u ovom pogonu, koji je još u izgradnji. Nositelj poslova, te proizvođač parnog kotla je „Đuro Đaković“, a parnu turbinu isporučio je njemački dobavljač. Za našu prvu termoelektranu-toplanu u pogonu u Glini turbinu je isporučio karlovački TTK, ali za ovako znatno veće energane, s toplinskom snagom od 20 MW oni nemaju kapacitet za izradu odgovarajuće turbine, pa smo taj dio morali naručiti od inozemnog provjerenog dobavljača, kazao je Daniel Jambrek.
Završena prva faza
S obzirom na obvezu takvih kombiniranih energetskih pogona da njihov koeficijent ukupne energetske iskoristivosti mora prijeći 50 posto energetske vrijednosti goriva, u ovom slučaju sječke od drvnog otpada, „Šerifov“ novi karlovački pogon upravo dovršava toplovod prema sušari koja treba oko 5 MW toplinske snage. Ona će, kaže Jambrek, služiti za sušenje sječke za proizvodnju briketa, a taj pogon je, kao i pilana, pri kraju montaže, i time će biti završena prva faza „Šerifove“ investicije u Be-To Karlovac.
Toplinski kapacitet Be-To Karlovac je projektiran na maksimalnih 20 MW, ali je postrojenje fleksibilno i može raditi s manjim toplinskim učinkom za proizvodnju proračunate električne komponente, a s dinamikom izgradnje druge faze karlovačke investicije, toplinska se snaga može povećati, za svoje proizvodne potrebe osigurati snagu od oko 10 toplinskih MW, a ostalo vlastiti nusprodukt ponuditi i potencijalnim kupcima toplinske energije u okruženju.
Podsjetimo, „Šerif“ je sa svojim kapacitetima u pogonu u Glini toplinski opskrbio Zatvor u Glini s daleko nižom cijenom grijanja u odnosu na raniju, usput na toplovod koji je izgradio vlastitim sredstvima priključio niz državnih i privatnih korisnika, omogućivši im time i jeftinije grijanje bez obzira na što su se grijali prije toga.
Izgradnja pogona
Druga faza „Šerifove“ investicije u Karlovcu je, kaže Daniel Jambrek, u fazi čekanja i praćenja cijena na tržištu peleta, koje se trenutačno pokazalo nestabilno. Proizvodnja briketa od sječke, koji „Šerif“ ima u Glini, je malo jednostavniji i jeftiniji proces u odnosu na proizvodnju peleta, iako su energetski gledano, kaže Jambrek, oba ta oblika drvnog goriva sličnih energijskih vrijednosti.
Izgradnja pogona za proizvodnju briketa, koji je više namijenjen za industrijsku potrošnju, s aspekta tržišta je sigurna, naglašava Jambrek, pa će sad u prioritete u Karlovcu ući dovrđenje sušara i parionica za konfekcioniranu drvnu građu namijenjenu za izvoz, prevenstveno u Egipat, čime će se ispuniti uvjet iskorištenja ukupne energije iz kombiniranog postrojenja bio-energane i toplane Karlovac.
Kako bi se optimiziralo potrošnju toplinske energije tijekom cijele godine proizvodnje električne energije i opskrbe vlastitog pogona toplinskom energijom, u tijeku su pregovori s vlasnicima objekata u poslovnoj zoni u neposrednom susjedstvu Be-To Karlovac, kojima se nudi jeftinije grijanje u odnosu na ono koje oni sad koriste. Dakle, model sličan onom koji je već zaživio u Glini.
Nova zapošljavanja
Za dva mjeseca, kad se završi prva faza izgradnje Be-To Karlovac, bit će zaposleno 50 ljudi, a s dovršetkom druge faze, koja bi trebala početkom 2021. godine, posao bi trebalo dobiti još 30-ak ljudi.
- Planovi za drugu fazu, ima ih više, najviše će se mijenjati ovisno o stanju na tržištu energenata. Pelet je tu najosjetljiviji, jer je proces njegove proizvodnje skuplji od briketa, što znači da je investicija u tu proizvodnju nestabilnija. Iako su ti proizvodni procesi vrlo slični, ali od momenta kad sirovina ulazi u prešu i mlin-čekićar, nastaju dodatni troškovi, i tu su izazovi koje tržište i ne mora priznati, kazao je Daniel Jambrek.
A o osjetljivosti i njima vjernog tržišta, a to je Egipat, Jambrek je kazao da su uvijek planirali izvjestan pad prometa izvoza drvene građe u Egipat za vrijeme vjerskog blagdana Ramazana, nakon čega je uvije slijedilo ozdravljenje. Ove godine, dodaje Jambrek, zbog coronavirusa, ni to tržište, nakon Ramazana, nije se budilo onako kako je to bilo prethodnih godina, no, ipak situacija se polako razvija.