Uoči drugog Božića u koroni prvi put su me zaštitari zaustavili na ulazu u veliku trgovinu u sklopu šoping-centra jer je unutra bio prevelik broj kupaca, a ljudski mravinjak koji se kretao svojim putanjama prostranim hodnicima podsjetio me na šopingholičarsku ludnicu prije pandemije, samo što smo u međuvremenu dvije godine stariji i jednako toliko luđi. A raskošni vatrometi u novogodišnjoj noći u privatnoj režiji na lovranskom molu, s kojeg se pružao pogled na impresivno pirotehničko natjecanje Kvarnerskog zaljeva, bili su dodatni dokaz da nam je svima već dosta korone.
Suhi podaci prvog su radnog dana u sretnoj novoj potvrdili što se to zapravo dogodilo u sretnoj staroj: Porezna uprava objavila je da smo prosincu potrošili rekordnih 17,5 milijardi kuna, 160 milijuna više nego u najpotrošačkijem prosincu 2019. godine. Financministar Marić oduševljeno je objavio da je četvrtak uoči Badnjaka bio drugi 'najfiskaliziraniji' dan u povijesti, odmah uz bok porezno rekordnoj suboti uoči ovogodišnje Velike Gospe. Normalna posljedica je i što smo lani prvi put u povijesti potrošili više od 200 milijuna kuna, što je 36 milijardi odnosno 21 posto više nego u 2020., ali i devet milijardi, odnosno gotovo pet posto više nego u potrošački dosad najdebljoj 2019. godini.
Otkud se stvorio taj višak potrošnje? Slučajno ili ne, istog je dana objavljen podatak o broju turista i noćenja u 2021. Turizam se prošle godine djelomično vratio, na 77 posto od rekordne 2019. Kad to pretvorimo u kune, lani smo od turizma utržili oko 60 milijardi kuna, što je 18 milijardi manje nego 2019. godine.
Hm, turistički minus od 18 milijardi kuna, a potrošnja u plusu od devet milijardi?! Gdje smo zaradili tih 27 milijardi razlike?
Oko 14 milijardi kuna stiglo je u doznakama gastarbajtera iz inozemstva, ali toliko je došlo i 2019. Doduše, proračun je u dvije godine podebljan za čak 24 milijarde kuna! Sindikalac Ribić u tome bi vidio potvrdu svoje teorije, prema kojoj država treba dizati plaće javnom sektoru, jer to generira veću potrošnju. No, ipak je to tek porezna preraspodjela iz realnog u javni sektor, iz šupljeg u prazno, kojem je svakako pomogla prva tranša NPOO-a iz EU teška 6,14 milijardi kuna.
Ipak, pravi krivac za povećanu potrošnju je – robni izvoz! U prvih deset mjeseci 2021. tvrtke su iz Hrvatske izvezle robu vrijednu 14 milijardi kuna, 25 posto više nego prethodne godine i 21 posto više nego u 2019. Ako je taj trend nastavljen u posljednja dva mjeseca, robni izvoz u 2021. mogao bi narasti do 140 milijardi kuna, što je upravo 28 milijardi više nego 2019. I ta je razlika zapravo otišla ponajviše u potrošnju, dijelom izravno, a dijelom putem transfera iz gospodarstva u proračun. Tu činjenicu ovog tjedna nisu vidjeli ni političari ni mediji.