Slow city – Čakovec bi uskoro mogao postati prvi hrvatski ‘usporeni grad‘

Potaknut koliko-toliko uspješnim trendom slow fooda, zdravijem i održivijem načinu prehrane suprotnog sveprisutnom fast foodu, koncept slow city nastoji ‘usporiti’ prebrzi način života u gradovima. U takvim se gradovima cijeni tradicija, a ‘usporeni’ se gradovi smanjenjem prometa, gužvi i buke suprostavljaju brzom, homogeniziranom svijetu.

Koncept je to nastao u Italiji pod izvornim nazivom cittàslow, a danas okuplja gotovo 80 manjih talijanskih gradova uz brojne druge male gradove diljem svijeta. A prvi hrvatski slow city uskoro bi mogao postati – Čakovec.

Barem tako tvrdi Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije, vjerujući da bi najsjeverniji hrvatski grad bio odličan primjer ‘sporog grada’.

– Ono što je potrebno poduzeti, a vjerujem da Čakovec ima odlične preduvjete za to, su izmještanje motornog prometa na periferiju grada, proširivanje šetačkih zona, smirivanje prometa u stambenim četvrtima, minimiziranje ukupnog CO2 otiska grada, oživljavanje povijesne gradske jezgre malim trgovačkim, turističkim i umjetničkim sadržajima – smatra Grula.

Oživljavanje baštine

Spore gradove također karakterizira lokalni i ekološki uzgoj hrane koji Čakovec, zajedno s cijelom Međimurskom županijom, gaji kroz razvoj i povezivanje lokalnih proizvođača s ugostiteljima, osobito u turističke svrhe. No, budući da se turizam u ovom dijelu Hrvatske počeo razvijati tek prije desetak godina, ta im je činjenica otvorila mogućnost da u obzir uzmu greške drugih domaćih turističkih središta. Stoga su, kako objašnjava gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, odmah počeli raditi na razvoju održivog turizma.

– Koncept slow cityja kao sredine u kojoj postoje svi preduvjeti za kvalitetan život, a u to ubrajam obrazovanu infrastrukturu i sadržaje, visoki komunalni standard, razvijeno gospodarstvo s kvalitetnim radnim mjestima, lako dostupne javne usluge, Čakovec duže vrijeme razvija. Turizam je svakako dio te priče, ali ne bilo kakav, već održivi turizam koji je nadogradnja postignutom standardu koji postoji u gradu – kaže Cividini.

Cividini dodaje da su razvoj turizma vidjeli kao priliku za obnovu zanemarene baštine i resursa, vodeći računa ponajprije o stanovnicima i njihovim potrebama. Zato, budući da i sami mještani vole rekreaciju, u cijeloj se Međimurskoj županiji razvija i tzv. cikloturizam.

– Ovaj kraj kojeg je Čakovec sastavni dio ima dugu i bogatu povijest, ogromno kulturno naslijeđe, enogastronomske specifičnosti te jedinstvenu folklornu tradiciju. Nalazimo se u srcu srednje Europe, odlično smo prometno povezani, a kraj smo u kojem žive ljudi s razvijenim radnim navikama i koji, pogotovo mlađi, imaju poduzetničke sklonosti. Stoga, nije čudno što se ova gospodarska grana kod nas ubrzano razvija – kaže gradonačelnica kojoj je želja kroz turizam i koncept slow cityja ožive tu bogatu povijesnu baštinu.

Stanovnici na prvom mjestu

Cividini je u godinu dana od početka svog mandata gradonačelnice Čakovca pokrenula proces obnove pročelja u središtu Čakovca, a cilj joj je te trenutno prazne prostore i namijeniti. Želi što više zelenila i šetnica za pješake u gradu, uz što manje prometne buke. Dijelom slow city ponude moraju biti ljudi, posebno ‘kumice’ koje na Gradskoj tržnici prodaju svoje domaće proizvde.

– Centar grada mora prvo profunkcionirati kao mjesto druženja i okupljanja Čakovčana, ponovno postati dio socijalnog tkanja grada i takav biti zanimljiv posjetiteljima – naglašava Cividini, no napominje da Čakovec ne može bez svog okruženja – Međimurja, samo nekoliko sati vožnje udaljenog od velikih srednjoeuropskih gradova.

Grula dodaje da je za ‘usporavanje grada’, a time i podizanjem kvalitete života građana i turističkog doživljaja, ‘potreban višegodišnji planirani proces kojeg gradska uprava mora provoditi uz konzensus s građanima’. Gradonačelnica dodaje da bi stanovnici Čakovca provedbom ovog projekta bili ponosni na svoj grad još više nego prije. Čakovec će, vjeruje Cividini, i dalje ostati grad s visokom razinom kvalitete života i mogućnosti za njegove stanovnike. Zbog održivog turizma, ali i novih koncepata poput slow cityja, smatra da im ne prijeti scenarij drugih hrvatskih gradova gdje se turizam pretvorio u ‘monokulturu’.

– Nećemo upasti u zamku homogenizacije i unifikacije turističkog proizvoda. Grad će i dalje zadržati svoju ‘dušu’ i neće biti podređen turizmu – kaže gradonačelnica.