Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić održava konferenciju za medije o arbitražnim postupcima pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) vezanim uz konverziju kredita u CHF.
- Govorim o pravosudnim postupcima banaka protiv Hrvatske pred međunarodnim i domaćim sudovima. Možemo izvući koliko zajedničkih karakteristika takvih postupaka, oni dugo traju i izazivaju značajne financijske efekte, visoke troškove pravnika i vještaka. S druge strane ti procesi imaju neizvjestan ishod', rekao je uvodno Marić i dodao da arbitražni postupci imaju i reputacijski efekt. Na sudu u Washingtonu je protiv Hrvatske pokrenuto 13 postupaka.
'Sve ovo vrijeme zastupa nas Državno odvjetništvo, vodimo dijalog i imaju konstruktivan pristup. Taj dijalog je identificirao zajedničke karakteristike postupaka i tako smo otvorili put za razgovor s bankama o načinu i pronalaženja rješenja izvansudskim putem', rekao je Marić.
U međuvremenu su se događali efekti koji nisu bili predvidivi niti željeni poput potresa ili koronavirusa, napomenuo je.
'Sukladno svemu ovome ja mogu potvrditi da je postignut dogovor sa šest banaka koje vode sporove u Washingtonu, u Hrvatskoj i onima koje još nisu digle postupke. Za četiri slučaja u Washingtonu odmah ide suspenzija slučajeva', potvrdio je i dodao je da je izbjegnuta moguća obaveza za državni proračun od dvije i pol milijarde kuna što se tiče postupaka u ICSID i Trgovačkim sudom u Zagrebu.
'Najvažnije je reći da suspenzija slučajeva ide odmah na snagu i podrazumijeva da od tog trenutka nema nikakvih radnji niti troškova. Sam dogovor ne nosi nikakve obveze za državni proračun', rekao je.
'Za četiri slučaja pred sudom u Washingtonu platili smo 127 milijuna kuna, vidite koji su to visoki iznosi, a ovim dogovorom sve to staje. Za dvije banke procesi se nastavljaju dalje, nastavljamo dijalog', rekao je.
Upitan što su banke dobile zauzvrat, Marić kaže da su prepoznati napori na području unaprijeđena poslovnog okruženja, poboljšanja zakonodavstva i procesa uvođenja eura. Dogovor je postignut sa Zagrebačkom bankom, PBZ-om, Sberbankom, Ersteom, Raiffeisenom i OTP bankom.
'Dogovor ne podrazumijeva nikakve financijske obveze za Hrvatsku', ponovio je Marić i dodao: 'Radi se na unaprijeđenu poslovnog okruženja, to je bila osnovna ideja. Paralelno s time, dogovoru je doprinos dao i proces pristupanja eurozona. Temelj naših razgovora je da mi ne prepoznajemo da je nekakva šteta učinjena ili da bi dogovor trebao imati kompenzaciju'.
Iz Erste banke kažu da su otvoreni za konstruktivni razgovor s ciljem mirnog rješavanja spora koji se vodi pred arbitražnim sudom u Washingtonu. Shodno tome, uvažavajući napore koji su posljednjih godina učinjeni s ciljem poboljšanja opće investicijske klime u Republici Hrvatskoj te imajući u vidu specifične izazove i okolnosti koji se u trenutačno nalaze pred hrvatskim gospodarstvom, građanima i poslovnim subjektima, postignuti dogovor, koji će rezultirati povlačenjem tužbenih zahtjeva pred navedenim sudom, smatraju konstruktivnim i prihvatljivim rješenjem.
- Erste banka i Erste grupa svojim će transparentnim i konstruktivnim pristupom nastaviti biti snažan oslonac na putu oporavka i daljnjeg razvoja hrvatskog gospodarstva, kao i na putu Republike Hrvatske prema Eurozoni, pružajući pritom snažnu potporu svojim klijentima te uvažavajući potrebe cjelokupne društvene zajednice., stoji u priopćenju.
Iz OTP banke poručuju da su detaljn razmotrili posljedice Covid-19 krize za hrvatsko gospodarstvo te njene produljene ozbiljne učinke u 2021. kao i posljedice potresa u ožujku te posebno onoga krajem godine koji je uzrokovao značajne štete u središnjoj Hrvatskoj.
- Možemo potvrditi da je i OTP banka d.d. među onim bankama koje su postigle dogovor s hrvatskom Vladom u vezi postupka pokrenutog na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID). To smatramo jedinom društveno odgovornom odlukom koji bi mogla doprinijeti rješavanju naših nesuglasica te spriječiti daljnje značajne troškove koje bi obje strane mogle imati u arbitražnom postupku - stoji u priopćenju. Ističu da susmo suočeni s mnogim izazovima potrebe žurnog gospodarskog oporavka, značajnim naporima koje treba uložiti u obnovu potresom stradalih područja, neophodnim oporavkom poduzetništva te pripremnim radnjama za uvođenje eura.
- U tom kontekstu, OTP banka d.d. uviđa da je suradnja banke kao značajnog financijskog subjekta s Vladom čiji je zadatak osiguranje stabilnosti sustava izuzetno važna za dobrobit i razvoj hrvatskog gospodarstva. Tijekom prošle godine OTP banka d.d. je provela mnoštvo društveno odgovornih aktivnosti kako bi podržala lokalne zajednice i gospodarstvenike u suočavanju s posljedicama Covid-19 krize i potresa. Uložili smo više od 7 milijuna kuna donacija bolnicama, financijske pomoći Sisačko-moslavačkoj županiji i Gradu Sisku, u podršku za oporavak poduzetnika, humanitarne napore neprofitnog sektora te pomoći našim zaposlenicima čiji su domovi uništeni ili oštećeni u potresima. Nadalje, banka aktivno predlaže i provodi mjere kojima pomaže klijentima u suočavanju s financijskim teškoćama nastalima uslijed epidemije ili posljedica potresa te restrukturiranju njihovih financijskih obveza. Ovakva odluka je dokaz naše predanosti dugoročno održivom gospodarstvu i društva te odgovorno ponašanje u duhu suradnje s državom u našim zajedničkim naporima za razvoj Hrvatske - stoji u priopćenju.
Banke će ubuduće ipak plaćati manju premiju osiguranja depozita. U Fondu za osiguranje štednih depozita do sada je bilo akumulirano znatno više od minimalno potrebne pokrivenosti osigurane štednje od 0,8 posto, gotovo tri posto. Sa zakonskim promjenama sustava osiguranja od početka ove godine Hrvatska je prestala s prikupljanjem premije osiguranja od banaka, što im je donijelo uštedu od oko 500 milijuna kuna godišnje.
'Aktivnost banaka nam je potrebna, sada za financiranje likvidnosti poduzetnika i u budućnosti kada krenemo putem oporavka za financiranje investicije', napomenuo je Marić i dodao da se postupci pregovora i arbitraže nastavljaju s Addiko bankom i Societe Generalom, bivšim vlasnikom Splitske banke.
'Konverzija kredita kod nas je imala okidač za brojne pravne poslove, ja ovdje govorim samo o slučajevima protiv Hrvatske na međunarodnim i domaćim sudovima', naglasio je Marić. Po pitanju Ustavnog suda koji sutra odlučuje o tužbama banaka protiv Hrvatske, zaključio je da se najbolje suzdržati komentara prije pravorijeka i kako ta dva predmeta nisu povezana.
Zašto banke odustaju nakon toliko godina, da bi naizgled branile reputaciju Hrvatske, upitan je još jednom Marić, na što je rekao kako su i banke imale velike troškove zbog parničenja. Upitan ide li se bankama ide na ruku nekim budućim zakonskim izmjenama Marić ne ponovio da dogovor državni proračun neće koštati ništa.