Uz naprednu senzoriku i IoT mrežu podaci s distributivnog područja prikupljaju se na daljinu, a zatim se generiraju analize u gotovo realnom vremenu. Takvo je rješenje za pametno mjerenje i udaljeno očitanje stanja brojila za Plin Vrbovec realizirao A1 Hrvatska
Globalni rast cijena energenata i troškova poslovanja sve više u fokus stavlja razvoj novih tehnoloških rješenja kojima se može povećati učinkovitost energetskog sustava. Tradicionalne tehnologije za mjerenje i prikupljanje podataka još uvijek zahtijevaju dosta manualnih aktivnosti, rad na terenu i više vremena, što je osobito izraženo kod distributivnog područja poput Vrbovca gdje se svakoga mjeseca obilazio velik broj kućanstava i poslovnih subjekata kako bi se očitala potrošnja plina pojedinih kućanstava. Osim što tradicionalni sustav mjerenja i prikupljanja podataka Plinu Vrbovec oduzima vrijeme pa i novac, pandemija COVID-19 otežala je dostupnost mjerila za očitavanje, a dodatni je izazov oduvijek i točnost dobivenih podataka.
– Drago mi je da Grad Vrbovec i na primjeru očitanja plinskih brojila pokazuje kako ne samo da prati trendove, već sudjeluje i u ovakvim pilot-projektima. Na ovaj način Plin Vrbovec olakšava poslovanje i na jednostavan način dolazi do podataka iz teže dostupnih mjernih mjesta – izjavio je gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj.
Pametna rješenja
Uz naprednu senzoriku i IoT mrežu podaci se prikupljaju na daljinu, a zatim se generiraju analize u gotovo realnom vremenu. Takvo je rješenje za pametno mjerenje i udaljeno očitanje stanja brojila za Plin Vrbovec realizirala A1 Hrvatska. Cilj je bio izbjeći nepotpunu sliku o potrošnji, smanjiti pogreške uz istodobnu preciznu informaciju o ukupnoj učinkovitosti sustava.
– Odlučili smo se na primjenu usluge daljinskog očitanja plina kako bismo na udaljenim i teško dostupnim mjestima, poput primjerice farmi, pojednostavnili i ubrzali očitanje potrošnje plina te dobili točne i precizne podatke. Osim očitih prednosti ovakvih pametnih brojila, njihova primjena donijela nam je višestruke uštede od upravljanja točnom potrošnjom, preko sprječavanja malverzacija pa do kvalitetnije raspodjele zaposlenika – objašnjava direktor Plina Vrbovec Mladen Octenjak.
Zahvaljujući vlastitom razvoju ICT usluga i rješenja A1 Hrvatska korisniku omogućuje digitalizaciju velikog broja različitih mjernih mjesta u cjelokupnoj mreži – i to od točke ulaza, preko cijele distributivne mreže sa svim svojim podsegmentima, pa do točke primopredaje i obračuna energenata (OMM).
– U A1 Hrvatska radimo na razvoju različitih pametnih rješenja na NB-IoT mreži za kojima potreba na našem tržištu eksponencijalno raste. Zahvaljujući nacionalnoj pokrivenosti A1 NB-IoT mrežom, imamo izvrsnu podlogu za izradu naprednih usluga i rješenja poput pametnih brojila, pametnog parkiranja, rasvjete, mjerenja kvalitete zraka i druge senzorike, kao i rješenja koja izrađujemo prema specifičnim zahtjevima korisnika. Drago nam je da tako možemo pomoći gradovima poput Vrbovca, zajedno s našim partnerima, u ovom slučaju Telemetris, u učinkovitijem upravljanju energetskim sustavom i unapređenju poslovanja – izjavio je direktor ICT prodaje i rješenja u tvrtki A1 Hrvatska Siniša Staničić.
Daljinska očitanja
Rješenje daljinskog očitanja potrošnje plina obuhvaća nekoliko komponenti. Prva je NB-IoT uređaj koji se upotrebljava za daljinsko očitanje plina na G4 plinomjerima, kao i NB-IoT uređaj za daljinsko očitanje plina s korektora i industrijskih mjerila s impulsnim izlazom. Navedeni uređaji za prikupljanje i prijenos podataka imaju vanjsko napajanje ili se napajaju internom baterijom sa životnim vijekom i do deset godina. Na uređaju je inovativni kompaktni clip-on dizajn prilagođen za montažu na membranske plinomjere različitih proizvođača. Sukladno potrebama i dostupnom prostoru, u samim ormarićima na obračunskim mjernim mjestima uređaj može imati ugrađenu modularnu antenu.
Ono što ga čini primjenjivim i prikladnim za korištenje u različitim terenskim okružjima je njegova univerzalnost, modularnost, mogućnost izmjene baterije bez gubljenja podataka te IP67 razina zaštite od vode i prašine. U uređaj se može pohraniti velik broj zapisa, ali i ugraditi rješenja koja pružaju dodatne informacije. Tako se primjerice kod velikih potrošača poput industrijskih u obzir osim količine plina, trebaju uzeti i temperatura u plinovodu te tlak. Za to se osim plinomjera upotrebljavaju dodatni korektorski uređaji. Korektori se konfiguriraju tako da ne daju originalne već korigirane impulse potrošnje, prema kojoj se izrađuju bilanciranje, obračun i naplata.
Također, može se ugraditi rješenje za notifikaciju u realnom vremenu, alarmirajući primjerice prekomjernu potrošnju, manipulaciju uređajem poput skidanja uređaja s mjerila, otvaranje uređaja, odspajanje baterije ili niski kapacitet, ometanje uređaja vanjskim magnetom, pad ili porast temperature izvan konfiguriranih granica. Pritom se sva ta dodatna rješenja i upravljački softver mogu nadograditi udaljenim putem, čak i preko pametnog telefona.
Drugu komponentu naprednog daljinskog čitanja čini NB-IoT bežična komunikacijska infrastruktura koja osigurava sigurnu i pouzdanu isporuku podataka. Ona omogućuje pokrivanje velikih područja, bilo u urbanim bilo ruralnim okružjima, s podrškom za veliki broj uređaja u malom prostoru te u teže dostupnim zatvorenim prostorima poput zgrada, podruma te šahtova i ormarića s brojilima.
Platforma u 'cloudu'
Treća komponenta pametnog rješenja aplikacijska je platforma dostupna u cloudu, putem koje se daljinski očitava plin. Platforma u realnom vremenu s različitih uređaja prikuplja podatke podržavajući veliki broj mjernih mjesta i različitih protokola razmjene podataka, a uključuje korisničko sučelje za operativan rad u uredu, zatim instalatersku aplikaciju za rad na terenu, kao i administracijsko sučelje za autorizirane korisnike. Zahvaljujući pametnom rješenju korisnik, uza skraćivanje vremena prikupljanja podataka za obračun, može dobiti vremenski i prostorno precizne informacije o potrošnji.
Dogodi li se pretjerana potrošnja može primiti obavijest, izbjeći neželjene kvarove i krađe, primiti dodatne informacije kako bi kvalitetnije upravljao imovinom te povećao životni vijek energetske infrastrukture. Uz naprednu analitiku unaprjeđuje se poslovanje, optimizira proces i smanjuju troškovi održavanja infrastrukture.