Podizanjem posljednjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije Pelješki most je u četvrtak potpuno spojen i proteže se od Komarne na kopnenoj strani, do Brijeste na Pelješcu.
Most ima 13 raspona, od kojih je pet glavnih duljine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta.
Posljednji element koji je večeras postavljen dug je 18 metara, a simbolički su postavljanje dovršili premijer Andrej Plenković, ministar prometa Oleg Butković, dubrovačko-neretvatnski župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
Spajanje su pratili i brojni građani s kopna te mnoštva brodica, barki i drugih plovila.
Duljina mosta od osi do osi upornjaka iznosi 2.404 metara, ukupna duljina mosta s upornjacima iznosi 2.440 metara, a plovidbeni profil ispod mosta 200 puta 55 metara.
Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta je Marjan Pipenbaher.
Most je izgradio kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation. Kinezi su posao dobili na natječaju 2018. godine, ponudivši 2,081 milijarde kuna bez PDV-a, s rokom dovršetka radova od 36 mjeseci.
Gradnja je službeno počela 31. srpnja 2018. godine, kada je izvođač uveden u radove.
Očekuje se da će most zajedno s pristupnim cestama biti otvoren za promet u lipnju 2022. godine, prije početka glavne turističke sezone.
Odluku o financiranju gradnje mosta Vlada je donijela 2017. godine.
U svibnju 2013. godine, studija koju je naručila Europska komisija pokazala je da je Pelješki most najbolje rješenje kako bi se povezao jug Hrvatske s ostatkom države.
Pelješki most prva je od ukupno četiri faze projekta "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom" za čije je sufinanciranje Europska komisija odobrila 357 milijuna eura bespovratnih sredstava ili 85 posto prihvatljivih troškova.
Naime, ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura s uključenim PDV-om, a vrijednost prihvatljivih troškova 420 milijuna eura, od čega se sredstvima Europske unije sufinancira 85 posto, dakle 357 milijuna eura.
Europska unija financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu Stona.