Hrvatska
StoryEditor

Stečajevi: Bolji propisi i kriteriji, manje frustriranih vjerovnika i dužnika

04. Veljača 2021.
Tragični šibenski slučaj Koloper možda nije izravna posljedica loših zakona i neuređenih baza podataka, no postoji prostor za manipulacije na temelju propisa, prije svega Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina. I neke odredbe Stečajnog zakona mogu dovesti poduzetnika do ludila, pogotovo u vrijeme psihoze zbog koronakrize

Nakon što je šibenski poduzetnik Branko Koloper, vlasnik lanca pekarnica Matkol, ubio četvero ljudi i sâm sebi na kraju presudio, u medijima se piše da je, najvjerojatnije, čovjek 'pukao' uvjeren da mu je sustav nanio nepravdu. Istraga će, nadamo se, pokazati, što je bio motiv tog zločina, no razgovarajući s ljudima skloni smo vjerovati da ovaj put nije bio u pitanju sustav.

Ipak, postoji prostor za manipulacije na temelju propisa, baš u ovakvu slučaju, a tu prije svega mislimo na Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina, ali i neke odredbe Stečajnog zakona koje mogu dovesti poduzetnika do ludila, pogotovo u ovo vrijeme raširene psihoze zbog koronakrize.

Problem zaista može nastati zbog sustava kojim se procjenjuju vrijednosti nekretnina, a koji je stvoren prije nekoliko godina navrat-nanos, još tijekom Milanovićeve vlade. O tom je problemu Lider pisao: naveli smo da smo zapravo prepisali Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina od Nijemaca, no učinili smo to obrnutim redoslijedom. Naime, da bi mogli provesti taj zakon, Nijemci su nekoliko godina prije toga stvarali kvalitetnu bazu podataka o nekretninama (lokacija, prilaz putu, kretanje tržišnih cijena, novogradnja…), a u Hrvatskoj je usprkos burnim upozorenjima struke, ponajprije sudskih vještaka, takav zakon donesen bez kvalitetne baze podataka. Ni danas ona nije na željenoj razini.

Zašto onda ne bismo mogli zamisliti sudskog vještaka koji će zloupotrijebiti nedostatak jasnih kriterija (baze podataka) i procijeniti nekretninu za svoju korist, a na štetu vlasnika, izazivajući tako njegov gnjev? Ima nas svakakvih u svim djelatnostima, a i slučaj Planinska dobro nam je poznat. I nije jedini! Možemo to pogledati i s druge strane: što bi bilo da je baza podataka o tržišnim kretanjima nekretnina u Šibeniku bila kvalitetna, a nije takva?

Koloper je, naime, za svoj poslovni objekt tvrdio da vrijedi dva milijuna eura, no kako se može vidjeti iz Matkolove stečajne dokumentacije, utvrđeno je da nekretnina čija je površina 3986 kvadrata vrijedi 6,262.000 kuna, što je mnogo manje nego što je Koloper smatrao. Iako je naš sugovornik šibenski vještak uvjeren da je njegov kolega učinio sve kako bi objektivno procijenio Koloperovu nekretninu (koja je poslije, na trećoj dražbi, prodana za 1,6 milijuna kuna), Koloper, ali i mnogi vlasnici tvrtki u stečaju, mogli bi sasvim legitimno postaviti pitanje na temelju čega je donesena takva procjena ako je baza podataka loša.

Drugim riječima, iako ne sumnjamo u objektivnost i stručnost sudskih vještaka i procjenitelja koji moraju proći skupa i ne baš jednostavna licenciranja da bi radili taj posao, poduzetnici koji su zbog stečaja svoje tvrtke ionako već dobrano frustrirani mogu se pozvati na lošu bazu podataka, pa čak u trenucima iracionalnosti ili rastrojstva (Koloper) mogu optužiti vještake i druge aktere u stečajnom ili dražbenom postupku za urotu. No da je baza podataka kvalitetna, moglo bi mu se reći: 'Ne, gospodine, procjena je utemeljena na kvalitetnim podacima!'

U ovom slučaju sve indicije upućuju na to da je Koloper ipak bio nerealan u procjeni svoje nekretnine (a ne da je vještak/procijenitelj krivo procijenio nekretninu) i da ga je polako nagrizala činjenica da mu poslovi tonu iz raznih razloga pa je, vjerojatno, zbog neočekivano niske početne cijene nekretnine, koja je na dražbi još drastično snižena, vidio nekakvu zavjeru ubijenih.

Cijeli tekst pročitajte u digitalnom ili tiskanom izdanju novog broja Lidera.

17. travanj 2024 06:01