Broj stečajeva baš se počeo smanjivati nakon što se pročistila situacija s nezdravim tvrtkama, a sada bi koronakriza mogla povećati broj onih koje će propasti i ponovno produljiti stečajne postupke
Iako je ove godine gotovo prepolovljen broj stečajnih postupaka, kao glavni razlog smatra se moratorij na ovrhe i blokade, pa bi gospodarstvo zbog koronakrize posljedice moglo osjetiti u sljedećih godinu-dvije jer se ipak predviđa rast stečajeva zbog onih koji nisu 'odrađeni'. Doduše, tu postoje suprotna stajališta, ali vrlo vjerojatno će se zbog Finina privremenog 'blokiranja' pokretanja stečajeva tvrtke i vjerovnici dovesti u nepovoljniju situaciju jer neizbježni stečajevi nisu na vrijeme pokrenuti, zbog čega bi mogao rasti broj likvidacija, a naplata potraživanja mogla bi biti lošija.
Gotovo svi s kojima smo razgovarali uvjereni su da će ovogodišnje smanjenje broja stečajnih postupaka biti 'nadoknađeno' sljedeće godine. Jedini koji tako ne misli je stručnjak za trgovačko pravo Mićo Ljubenko, koji smatra da će se smanjivanje nastaviti, a mišljenje čovjeka koji se već dugo bavi stečajevima, najblaže rečeno, ne može se ignorirati.
Ljubenku smo prenijeli podatke koje nam je poslalo Ministarstvo pravosuđa i uprave, a koji nam pokazuju da su u ovoj godini (zaključno s 3. prosinca) pokrenuta 4142 stečajna postupka, u 2018. pokrenuto ih je 7396, a lani 7167. Dosad je u ovoj godini riješeno 5879 predmeta, u 2018. riješen je 9421, a lani 8312 predmeta. Također, u ovoj je godini otvoreno i istodobno zatvoreno 3395 stečajnih postupaka, prije dvije godine bilo ih je 5894, a lani 5107. Dakle, svi navedeni postupci u ovoj su godini gotovo prepolovljeni u usporedbi s prethodne dvije, ali za razliku od drugih Ljubenko, iako dijelom prihvaća da su razlozi manjeg broja stečajnih postupaka pandemija (moratorij na ovrhe i blokade te smanjena aktivnost sudova zbog pandemije) i potres, kao glavni razlog ipak ističe uvođenje Fine (izmjenama Stečajnog zakona iz 2015.) kao ključnog aktera koji automatizmom nakon 120 dana blokade pokreće stečajni postupak na trgovačkom sudu.
– Upravo je ta odredba pridonijela tomu da se svake godine smanjivao broj pokrenutih stečajnih postupaka, pa se u ovih pet godina situacija s takvim tvrtkama dosta iščistila – objašnjava Ljubenko.
Zato vjeruje da će se nastaviti smanjivati taj broj jer danas imamo veći udio zdravijih tvrtki. Međutim, za razliku od Ljubenka, ostali poznavatelji stečajnih postupaka čija stajališta ne možemo ignorirati misle da ćemo sljedećih godina ipak imati rastući broj stečajeva zaostalih iz vremena 'korone'.
Ali neovisno o tome hoće li stečajevi sljedeće godine zatrpati ionako već zatrpane sudove ili neće, jedna je stvar nepobitna – odgađanjem će tvrtke koje na kraju odu u stečaj dodatno zakomplicirati život sebi i vjerovnicima jer je u pandemiji izgubljen efekt Finine brzine reagiranja na tvrtke u blokadi od 120 dana. Zaslugom Fine na vrijeme su se pokretali stečajevi, za razliku od ranije kada to nisu činili ni uprave tvrtki ni vjerovnici. A kad bi na kraju došlo do grla, stečajevi bi se pokretali, ali bi tada u mnogim slučajevima tvrtke išle u likvidaciju, ili bi nekako preživjele, ali bi se vjerovnici slabo naplatili.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.