Digitalnu preobrazbu hrvatskih tvrtki požurila je pandemija koronavirusa, no taj proces nije završen jer visokopotencijalne 5g tehnologija i umjetna inteligencija (AI) otvaraju nove mogućnosti i reset kompletnoga hrvatskoga gospodarstva
Korona je digitalizirala Hrvatsku – kaže Tomislav Bronzin, vlasnik i osnivač Citusa, ICT tvrtke koja se bavi proizvodnjom računalnih aplikacija, edukacijom i savjetovanjem u području digitalizacije te je njezino poslovanje digitalizirano od početka. Citus je pionir u digitalnoj transformaciji primjenom umjetne inteligencije (AI), proširene, virtualne i mješovite stvarnosti (AR/VR/MR), a poslovanje temelji na vlastitim inovacijama, ima pet ICT patenta i osvojio je više od 70 međunarodnih nagrada za inovacije. Bronzinova tvrdnja o digitalizaciji Hrvatske odnosi se na tvrtke koje su u uvjetima pandemije koronavirusa ubrzano digitalizirale poslovanje. Takvih je mnogo, a digitalizirale su se i klasične industrije poput Francka. Prednost njegove tvrtke je što je već pokrenula digitalizaciju poslovnih procesa, koju je samo ubrzala.
Dobrodošao impuls u oporavku
Predsjednica Uprave Megatrend poslovnih rješenja Anđelka Štrajher kaže da je digitalizacija i prije bila prioritet te tvrtke, ali je koronakriza ubrzala razvoj novih proizvoda i stjecanje novih kompetencija te je tvrtka uspješno završila ranije započeti projekt digitalne transformacije poslovnih procesa vrijedan milijun kuna.
– Razvili smo nekoliko aplikacija koje prikupljaju i obrađuju podatke, vizualiziraju ih i pružaju predikcije. Posebno je zanimljiva demo aplikacija za vizualizaciju i predikciju koronavirusa. Konceptualno smo razradili dva projekta – jedan za nas i jedan za partnersku tvrtku – iz područja računalnog vida i kibernetičke sigurnosti – ističe Štrajher te dodaje da su za potrebe Megatrenda, kao i za plasiranje na tržište, razvijeni i kontinuirano se poboljšavanju virtualni asistenti za razne namjene (ljudski resursi, konferencije, semantičke pretrage na hrvatskom jeziku).
Prema njezinim riječima, koronakriza je ubrzala digitaliziranje poslovanja Megatrenda i iz tog procesa izvukli su najviše što su mogli. Franck je još prije koronakrize započeo intenzivne promjene u smjeru digitalizacije poslovanja. Implementiran je novi web shop i pojačana elektronička razmjena dokumenata s velikim i srednje velikim kupcima te je uveden novi poslovno-informacijski sustav SAP, novi sustav za poslovno izvještavanje SAP BW/4Hana i SAP SAC, novi intranetski portal i novi kolaboracijski sustav temeljen na Microsoftovim tehnologijama Share Point i O365.
– Dodatno radimo i na digitalizaciji poslovnih procesa i smanjenju upotrebe papira u poslovanju – kaže Dario Galinec, direktor ICT službe Francka. Tvrtka Comping je više posla imala na digitalizaciji poslovnih procesa svojih klijenata nego na internoj. Alojzije Jukić, predsjednik Uprave, naglašava da je ta tvrtka u razdoblju koronakrize uspješno digitalizirala i transformirala poslovanje svojih klijenata.
– Kod većeg dijela klijenata u vrlo kratkom roku uspjeli smo osigurati svu potrebnu infrastrukturu i alate za neometanu komunikaciju i kolaboraciju, s naglaskom i na sigurnosne aspekte, te možemo reći da je ostvarena ubrzana digitalizacija poslovanja – napominje Jukić, ističući da se interna digitalizacija te tvrtke u trenutku pandemije odnosila samo na veći obujam korištenja kolaboracijskih alata kad su djelatnici prebačeni na rad od kuće.
No digitalna preobrazba hrvatskoga gospodarstva još nije završena. Skorašnje uvođenje 5G tehnologije na području cijele Hrvatske i primjena umjetne inteligencije dodatno će utjecati na poslovanje. Onima koji primijene te najnovije tehnološke trendove omogućit će opstanak na tržištu te će općenito povećati konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Štrajher, primjerice, ističe da će uvođenje 5G mreže nekim tvrtkama biti dobrodošao impuls u oporavku nakon pandemijskih negativnih efekata jer je riječ o velikom investicijskom i građevinskom projektu. Također naglašava da umjetna inteligencija potiče rast gospodarstva i do 40 posto, ali da istodobno ide u dva suprotna smjera: otvara nova radna mjesta u novim sektorima, a neka uništava zamjenjujući ljude tehnologijom.
– Hrvatska bi trebala iskoristiti to što je relativno mala prema broju stanovnika i poticati projekte koji se koriste novim tehnologijama (5G, AI, ML), a pokrivaju cjelokupno stanovništvo određenom uslugom digitalizacije kao, primjerice, e-receptom – ističe Štrajher, naglašavajući da bi se time proizvodi domaćih tvrtki i konzorcija mogli promovirati i prodati na velikim tržištima jer implementacija je na razini države najbolji dokaz da neki proizvod radi dobro.
Redefiniranje svijeta
Galinac tvrdi da će uvođenjem 5G tehnologije i umjetne inteligencije neke industrije mnogo profitirati, poput automobilske i oglašivačke te bankarstva.
– Profitirat će i kompanije koje su se pripremile prikupljanjem i sređivanjem podataka te koje imaju jasne poslovne vizije za budućnost. AI i 5G omogućit će stvaranje novih poslovnih modela u tradicionalnim industrijama i one koje ih prve prepoznaju i primijene bit će u prednosti nad drugima. To otvara prostor i za ulazak novih igrača na tržište, koje će postati mnogo dinamičnije – kaže Galinac.
Osim toga, ističe da će korištenjem 5G tehnologije mjesto obavljanja poslovnih aktivnosti prestati biti zapreka, bilo da je riječ o radu od kuće bilo povezivanju dislociranih poslovnih objekata te integraciji poslovnih procesa, naročito u segmentima kojima je rad i sinkronizacija u realnom vremenu iznimno važan faktor.
Jukić tvrdi da hrvatsko gospodarstvo mora davati prednost industrijama koje jamče digitalnu transformaciju i redefiniraju svijet.
– Samo tako možemo ući u društvo visokotehnoloških zemalja koje ujedno postaju i tržišni lideri – objašnjava Jukić, ističući da ipak nema univerzalne tehnologije, 5G ili neke druge, koja će samostalno ubrzati i pomoći gospodarstvu.
Bronzin tvrdi da će uvođenje 5G tehnologije i umjetna inteligencija unaprijediti hrvatsko gospodarstvo u svim segmentima jer 5G mreža otvara mogućnost široke primjene umjetne inteligencije u zdravstvu, obrazovanju, industriji, poljoprivredi, javnoj upravi...
– Ljudi će moći, primjerice, živjeti na Lastovu, a raditi poslove bilo gdje u svijetu i imati pristup kvalitetnim obrazovnim i zdravstvenim sadržajima i uslugama – napominje Bronzin.
Bojan Jerbić, profesor s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, poručuje da će, osim u području robotske medicine, 5G tehnologija imati snažan utjecaj na razvoj e-zdravlja te energetike uključujući globalno upravljanje energetskim mrežama. Posebna kategorija je transport, gdje će autonomno upravljanje vozilima, masovno umrežavanje i digitalizacija transporta i logistike znatno promijeniti način na koji putujemo, kao i cijeli lanac gospodarskih djelatnosti koji se veže uz transport. – Hrvatska u idućim godinama mora uložiti pojačane napore i dodatna materijalna sredstva u tehnologijsko unaprjeđenje proizvodnih i uslužnih djelatnosti, u čemu znatno zaostaje za razvijenim gospodarstvima. Uz pametna ulaganja 5G tehnologija omogućit će nam da na svojevrsni način resetiramo postojeće stanje.
Pritom moramo biti svjesni kako su glavni katalizatori inovacijskog razvoja male startup-kompanije, koje svugdje u svijetu na sebe preuzimaju rizik ulaganja u razvoj budućih tehnologija – napominje Jerbić te naglašava da društvo bez inovacija koje vode stvaranju djelatnosti s većom dodanom vrijednošću rezultira nezaposlenošću i gospodarskim problemima.