Struja će nam teći iz zemlje, zraka, sunca i otpada

Nedavno je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo odluke o izdavanju dozvola za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe za četiri istražna prostora na području Slavonije, Podravine i Međimurja.

Riječ o geotermalnim elektranama koje će dati doprinos održivoj, čistoj i, što je najvažnije, stabilnoj proizvodnji električne energije, ali ne nedostaje projekata za proizvodnju struje i iz drugih izvora.

Dozvolu za istraživanje geotermalnih voda za energetske svrhe dobile su tvrtke Geo Power Energy Development (Legrad-1), Ensolx (Ernestinovo i Merhatovec) i Buko Termal u vlasništvu Varaždinske županije i općine Mali Bukovec (Lunjkovec – Kutnjak).

Cijeli Liderov prilog Energetika možete BESPLATNO preuzeti OVDJE

Potencijalna je ukupna snaga oko 50 megavata i tom energijom, kažu u Agenciji za ugljikovodike, mogli bismo strujom opskrbljivati više od 60 tisuća kućanstava. Samo vrijednost istražnih radova na tim projektima procjenjuje se na gotovo 152 milijuna kuna. Teško je procijeniti ukupnu vrijednost tih projekata, ali kao ilustraciju navodimo primjer koji spominju u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja – projekt geotermalne elektrane Velika 1 iz Velike Ciglene pokraj Bjelovara (u punoj proizvodnji od ožujka 2019.) stajao je 325 milijuna kuna. Najveća je to geotermalna elektrana u kontinentalnoj Europi, snage 16,5 MW, koja je do kraja rujna ove godine isporučila više od 145 gigavatsati struje.

Milijarde na čekanju

Na 75 postojećih bušotina koje su se bušile u svrhu istraživanja nafte i plina potvrđen je geotermalni potencijal, ali još je važnije napomenuti da panonski bazen u Hrvatskoj ima za čak 60 posto viši geotermalni gradijent od europskog prosjeka, iz kojeg možemo dobiti, vele u Agenciji, stotine megavata. U Agenciji naglašavaju da geotermalne elektrane mogu raditi 24 sata i s kapacitetom do 95 posto, a koliko su efikasne pokazuje podatak kako je u Hrvatskoj u svibnju 2019. proizvodnja iz solarnih i geotermalnih elektrana bila jednaka, ali napominju da je instalirana snaga solarnih elektrana pet puta viša od ove geotermalne (10 megavata/53,4 megavata).

Veliki dio ulaganja, ističu u Ministarstvu, odnosi se na poticaje koje HROTE isplaćuje proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, čija je vrijednost u posljednje tri godine bila devet milijardi kuna. Iz GIU-a Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) kažu da sve njihove članice kontinuirano rade na novim projektima, čak su ih počele pripremati dok još nije bilo potrebnih podzakonskih akata jer su ih željele dočekati spremne s kvalitetno pripremljenim projektima.

– Od početka 2016., kad je stupio na snagu Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, pa donedavno nisu bili doneseni potrebni podzakonski propisi koji bi omogućili pokretanje premijskog sustava, a ta višegodišnja stagnacija zamrznula je cijeli OIE sektor i stavila na čekanje milijarde kuna ulaganja. S obzirom na to da je još u spomenutom zakonu najavljen premijski sustav, razumljivo je da je interes velik, a to se vidi i nakon nedavno usvojene zakonske podloge koja definira okvire premijskog sustava poticanja proizvodnje iz OIE-a – objašnjava direktorica GIU-a OIEH Maja Pokrovac.

Dosta je projekata u pripremi (poput spomenutih geotermalnih istraživanja), no gledamo li samo one koji su došli u fazu izdavanja građevinske dozvole, za vjetroelektrane (VE) je ukupni kapacitet veći od 400 megavata, više od 200 megavata je iz solarnih elektrana (SE) te nekoliko desetaka megavata iz bioplina i biomase.

Primjerice, Acciona ima projekt VE Opor od 33 megavata, VE Boraja od 45 megavata i SE Promina od 150 megavata. Energovizija je developer za projekt SE Bravar od 40 megavata u općini Jasenica, a Solvis razvija nekoliko desetaka projekata solarnih elektrana koji su različitih veličina i u različitim su fazama razvoja.

– Uz projekte koji su zreli za realizaciju višestruko je više, do nekoliko tisuća megavata, onih koji su u ranoj fazi razvoja i vjerujemo da će u sljedećih par godina i oni doći na red za realizaciju – napominje Pokrovac.

Znamo da je Hrvatska u europskom vrhu prema broju sunčanih sati, ali od sunca dobivamo samo jedan posto iskorištene struje. Možemo mnogo bolje, vjeruju u Zelenoj energetskoj zadruzi, koja je pokrenula projekt 'nasuncanojstrani.hr'. Pozivaju građane da se uključe u prvu zajedničku nabavu sunčanih elektrana u Hrvatskoj u suradnji s domaćim izvođačima sustava te nude kompletnu podršku u realizaciji malih sunčanih elektrana.

Raste cijena struje

Ističu da su lani građani u Hrvatskoj plaćali 40 posto nižu cijenu struje od ostatka stanovnika EU, ali u bližoj budućnosti očekuje se suprotno jer, kažu, u Hrvatskoj cijena struje raste do dva posto na godinu.

U Ministarstvu gospodarstva podsjećaju kako je u posljednjem nacionalnom desetogodišnjem planu za razdoblje od 2018. do 2027. procijenjeno da je će za razvoj i revitalizaciju prijenosne mreže biti izdvojeno oko šest milijardi kuna (5,8 milijardi kuna investicija HOPS-a bez priključka novih korisnika), od čega je oko 1,5 milijardi kuna predviđeno za investiranje u trogodišnjem razdoblju od 2019. do 2021.

Gotovo polovina (47 posto) odnosi se na revitalizaciju prijenosne mreže (2,8 milijardi kuna), zatim na investicije od sustavne važnosti (1,6 milijardi kuna, odnosno 27 posto ukupnih ulaganja), na zamjene i rekonstrukcije te ostala ulaganja (0,7 milijardi kuna, ili 11 posto), ulaganja u susretne objekte s ODS-om (0,53 milijardi kuna, ili devet posto), SINCO.GRID projekt (0,2 milijarde kuna, ili tri posto) te elektroenergetske uvjete priključenja (0,17 milijardi kuna, ili tri posto). Također je za iduće desetogodišnje razdoblje predviđeno 178 milijuna kuna u investicijama za unaprjeđenje sustava vođenja i ICT infrastrukturu.

U HEP-u kažu da će realizacija njihovih investicija do kraja godine iznositi rekordnih četiri milijarde kuna. Dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj s ukupnim povećanjem snage od 412 megavata i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna najveći je projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske, a gradnja čitavog projekta trajat će idućih šest godina. A nakon lanjskih pripremnih radova ove su godine počeli glavni radovi na gradnji novoga visokoučinkovitoga kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb, sa 150 megavata električne i 114 megavata toplinske snage u vrijednosti od 900 milijuna kuna, a puštanje u rad novog bloka planirano je u jesen 2022.

Napomenimo i da će se revitalizirati vrelovodna mreža u Zagrebu, što će njegove stanovnike, nakon čestih puknuća i nestanka tople vode sigurno razveseliti, a vrijednost projekta je 574 milijuna kuna. Zamijenit će se i spojni vrelovod od Toplane do TE-TO Osijek s iznosom od 78 milijuna kuna, a u Osijeku se planira i gradnja novog kombi-kogeneracijskog postrojenja, što će stajati 370 milijuna kuna

Prva HEP-ova vjetroelektrana

Treća po veličini aktualna investicija (500 milijuna kuna) je prva HEP-ova vjetroelektrana, VE Korlat kod Benkovca, čija je gradnja počela 2019., a u ovom se trenutku nalazi u probnom radu. Snaga elektrane je 58 megavata. Najviše pak projekata odnosi se na sunčane elektrane. Na Visu je u rad u rujnu puštena trenutačno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, snage 3,5 megavata, a ove je godine započela gradnja još šest sunčanih elektrana (Cres, Vrlika Jug, Stankovci, Marići, Kaštelir 2 i Obrovac), koje će početi raditi do kraja ove ili početkom iduće godine i koje će stajati 176 milijuna kuna. Osim toga, HEP je potpisao sporazume o suradnji s 11 općina i gradova za gradnju sunčanih elektrana.

HEP ima još dosta projekata, a svi oni, kao i ovi navedeni, dobro će nam doći ne samo zbog iskorištavanja prirodnih izvora energije i stvaranja čišćeg okoliša, nego i zbog uvozno-izvozne bilance. U Ministarstvu gospodarstva kažu da samodostatnost električnom energijom u našoj zemlji iznosi 76,30 posto. – Preostali dio od oko 24 posto predstavlja potencijalni prostor za dodatne kapacitete za proizvodnju električne energije – zaključuju u Ministarstvu.