Sunčana strana elektrifikacije - Šest ruralnih kućanstava dobit će struju iz solarnih panela

Uskoro će kućanstva koja se nalaze u ruralnim područjima, a nemaju pristup električnoj mreži, dobiti električnu energiju. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nedavno je potpisao ugovore s korisnicima pilot-projekta elektrifikacije kuća izvan dosega mreže HEP ODS za socijalno najugroženije skupine stanovništva. Tim projektom bit će obuhvaćeno šest obiteljskih kuća na koje će Fond postaviti fotonaponske sustave za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe. One se nalaze u naselju Bjelajci na području Požeško-slavonske županije i u Sisačko-moslavačkoj županiji u naseljima Katinovec i Crevarska Strana. Riječ je o kućanstvima koja se zbog tehničkih, ali i financijskih razloga ne mogu priključiti na sustav opskrbe električnom energijom. Nakon provedbe tog pilot-projekta, planirano je da se na isti način na području cijele Hrvatske elektrificiraju sve obiteljske kuća koje su izvan dosega električne mreže, a u kojima žive socijalno najugroženije skupine stanovništva.

Izazov za distributere

U Fondu ističu da je ruralna elektrifikacija odličan primjer kako investicije u moderne i zelene tehnologije mogu oplemeniti život građana kojima, iz raznih razloga, nije dostupna elektrodistribucijska mreža. Građani koji žive u energetskom siromaštvu zbog toga imaju i loše zdravstvene uvjete te ostale probleme, poput čuvanja hrane, posebice u ljetnim mjesecima. Osim što postavljanje fotonaponskih sustava na takve kuće omogućuje korištenje električne energije siromašnim građanima koji je nikad nisu imali, u Fondu ističu da je takva investicija i do 25 puta jeftinija od gradnje elektroenergetske mreže do spomenutih kuća. I to uzimajući u obzir ukupne troškove održavanja u 25 godina životnog vijeka opreme i održavanja sustava, a osim podmirivanja troška nabave i ugradnje sustava, Fond će se brinuti i o njegovu održavanju.

Zbog toga bi to trebala biti i velika poslovna prilika za poduzetnike koji se bave proizvodnjom solarnih panela, za kojima će rasti potražnja. No bit će izazov i za distributere energije, koji će postojeću elektroenergetsku mrežu trebati prilagoditi decentraliziranoj proizvodnji i općenito proizvodnji iz obnovljivih izvora energije.

Napokon jači rast

Kad je riječ o proizvođačima solarnih panela, tvornica Solvis iz Varaždina jedina se u Hrvatskoj bavi takvom proizvodnjom i većinu proizvoda izvozi na tržišta Europe i SAD-a. Prema riječima Stjepana Talana, predsjednika Uprave Solvisa, elektrifikacija kućanstava u ruralnim područjima koja su izvan elektrifikacijske mreže neće donijeti veliku potražnju za solarnim panelima jer je riječ o malom broju kućanstava. No ističe rast drugog tržišta solarnih panela, prošle i ove godine i u Hrvatskoj je napokon evidentiran intenzivan rast instalacija solarnih elektrana.

Prema Talanovim riječima potencijal tog tržišta ogroman je jer riječ je o desetinama tisuća instalacija na krovovima obiteljskih kuća. A najjednostavnije elektrane su male solarne, od tri do pet kW, za puštanje proizvedene električne energije u mrežu i kasniji razračun s Hrvatskom elektroprivredom (HEP) vezano uz vlastitu potrošnju.

– Drugi tip solarnih elektrana su off grid, koje nisu spojene na mrežu i proizvedena električna energija direktno se koristi za potrošnju. To su te elektrane za koje su potpisani ugovori za sufinanciranje. No riječ je o malom broju i neće bitno utjecati na plasman solarnih panela na tržištu – objašnjava Talan i dodaje da će, ako se u budućnosti bitno poveća broj solarnih instalacija, to pozitivno utjecati na Solvis kao proizvođača solarnih panela.

Prema njegovim riječima, ulaganje u instalacije solarnih elektrana može se povećati jedino kad se pokaže njihova jasna isplativost, koja se pokazuje padom cijena opreme i relativno visokom cijenom električne energije.

– Dodatna negativna činjenica je prereguliranost kod ishođenja dozvole za gradnju i priključenje solarne elektrane na mrežu. To znači da bi jednostavna i brza procedura dobivanja dozvole kreirala mnogo veći broj instalacija, ali isto tako i veći plasman solarnih panela i ostale opreme te otvaranje novih malih, lokalnih instalaterskih tvrtki – poručuje Talan.

Poticanje investicija

U Fondu ističu da je mnogo hrvatskih tvrtki dosad postavilo solarne panele, što je dijelom financirano i iz europskih fondova. Primjerice, u sklopu poziva 'Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama' europskim je novcem sufinancirano 77 projekata s oko 270 milijuna kuna. Europskom Zelenom planu cilj je postizanje klimatske neutralnosti, zbog čega se promiče cirkularna ekonomija i korištenje obnovljivih izvora energije te će sličnih poticaja još biti.

Osim toga, u Fondu ističu da građanima putem raznih programa već sufinanciraju korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Poticaji su dijeljeni putem javnog poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, a Fond je imao i dva posebna javna poziva: za korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije (sufinancirao je nabavu dizalica topline, peći na pelete i solarnih kolektora) te za fotonaponske sustave za proizvodnju električne energije u kućanstvima.
Iz Fonda poručuju da će i tijekom ove godine poticati programe korištenja obnovljivih izvora energije.

S obzirom na Zeleni plan koji je donijela Europska komisija, ali i na nacionalne strateške dokumente, investicije u sektor obnovljivih izvora energije bit će još veće. Solarnu energiju Fond je inače poticao nizom dosadašnjih programa: programima energetske obnove (sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije su opravdan trošak u programima obnove obiteljskih kuća, a bili su i u programima obnove višestambenih i nestambenih zgrada), programima sufinanciranja korištenja OIE-a u obiteljskim kućama te putem posebnih javnih poziva za turistički sektor i industriju. U proteklih sedam godina za takve je projekte bilo osigurano oko 175 milijuna kuna, ali očekuje se da će investicije u ovaj sektor biti još veće i od Fonda i putem raznih europskih programa sufinanciranja.