Piše: Iva Vrankić, savjetnica za energetiku
'Netflix objavio svoj veliki klimatski plan: Želimo dosegnuti nultu stopu emisije do kraja 2022.', 'VELUX grupa obvezuje se nadoknaditi svoj cjelokupni ugljični otisak i postati potpuno ugljično neutralna u partnerstvu s WWF-om', 'Signify - najveći svjetski proizvođač rasvjete predvodi put u održivi razvoj'; 'Njemački industrijski div Bosch postaje ugljično neutralan', 'GLOVO postaje ugljično neutralan'. Sve navedeno naslovi su novinskih članaka koji bi se, na prvu ruku, mogli okarakterizirati kao dobar marketinški trik. Ipak, kada ovako različite kompanije uopće razmišljaju o svom ugljičnom otisku, jedno je jasno - borba protiv klimatskih promjena jedna je od glavni zadaća koja se stavlja pred čovječanstvo. U toj borbi, važnu ulogu imaju obnovljivi izvori energije čijim se korištenjem smanjuju emisije stakleničkih plinova u usporedbi s korištenjem konvencionalnih, neobnovljivih izvora energije.
Prema nedavno objavljenom godišnjem izvješću Renewable Capacity Statistics 2021 Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) snaga obnovljivih izvora u svijetu uvećana je za 260 GW lani, što je gotovo za 50 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Prema istom izvješću, više od 80 posto novih postrojenja za proizvodnju električne energije otpadalo je na obnovljive izvore. Pritom su sunčeva energija i vjetar činili 91 posto snage novih obnovljivih izvora.
Čini se da se ipak nešto događa te da naslovi s početka nisu utopija, već jasna vizija različitih aktera koji zelenu energetsku tranziciju vide kao izazov, ali i priliku za napredak.
Nužnost transformacije konvencionalnih poslovnih praksi i kreiranja novih poslovnih modela prepoznaju i hrvatski poduzetnici, svjesni da će navedene promjene tražiti i značajna financijska sredstva.
Prednost korištenja obnovljivih izvora energije je, pored već spomenutog smanjenog onečišćenja okoliša, i diverzifikacija energetskih izvora koja smanjuje nesigurnost opskrbe energijom. Također, važno je i smanjenje ovisnosti o uvozu energije jer su obnovljivi izvori najčešće lokalno dostupni. To za sobom povlači i financijsku dobit za lokalne zajednice, jer sredstva ostaju kod lokalnih proizvođača energije, a otvaraju se i brojna radna mjesta koja su vezana za planiranje, instalaciju i održavanje sustava koji koriste obnovljive izvore energije. Uz nova radna mjesta gradi se pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom.
S druge strane, uključivanje obnovljivih izvora energije u mrežu, zbog svoje ovisnosti o prirodnim uvjetima i činjenice da ne proizvode uvijek istu količinu energije, donosi i izazove u upravljanju tom energijom na odgovarajući način gdje će ključnu ulogu odigrati sinergija energetike i digitalizacije.
Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj
U hrvatskom Zakonu o energiji, obnovljivi izvori definiraju se kao 'izvori energije koji su sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično'. U skupinu obnovljivih izvora spadaju: kinetička energija vjetra, sunčeva energija, biomasa, toplinska energija zemljine unutrašnjosti (geotermalna energija), potencijalna energija vode, plime, oseke i morskih valova te toplinska energija mora.
Do 2020. godine, Europska unija imala je cilj da svaka država članica 20 posto potrebne energije ostvaruje iz obnovljivih izvora. Uz bok s 11 drugih članica Republika Hrvatska, uz veliki oslonac na proizvodnju velikih hidroelektrana, uspjela je ostvariti taj cilj. To je i dalje mali dio od onoga što se očekuje da države postignu, kako bi, prema ambicioznom Europskom zelenom planu do 2050. godine, ostvarile cilj o Europi kao klimatski neutralnom kontinentu.
Usprkos ostvarenim ciljevima, Republika Hrvatska i dalje 30 posto potreba za električnom energijom zadovoljava iz uvoza.
Prema godišnjem energetskom pregledu 'Energija u Hrvatskoj', ukupna proizvodnja primarne energije u Hrvatskoj, 2019. godine, iznosila je nešto više od 55.000 GWh. Iako je ukupna proizvodnja smanjena za 9,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, povećana je proizvodnja iz obnovljivih izvora za 20,4 posto. Tako od ukupno proizvedene primarne energije, na energiju vode otpada 25,7 posto, drvo i biomasu 31,3 posto, a na ostale obnovljive izvore otpada 10 posto.
Ako izuzmemo proizvodnju velikih hidroelektrana, u 2019. godini proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije činila je 20,7 posto ukupne proizvodnje. Iako je proteklih godina zamjetan trend blagog rasta udjela energije dobivene iz obnovljivih izvora to nije dovoljno da bi se postigli klimatski i energetski ciljevi koji su stavljeni pred nas.
Zeleni, digitalni i inovativni projekti postaju prioritet
Novi Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027. s dodatkom za Europu nove generacije (Next Generation Europe) donosi obvezu alokacije velike većine sredstava za Pametniju Europu s ciljem inovativne i pametne gospodarske transformacije usmjerene na inovacije, digitalizaciju i gospodarsku preobrazu te Zeleniju Europu s ciljem tranzicije na gospodarstvo s niskim udjelom ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja.
Kao zemlji s ogromnim potencijalom za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, jedinog domaćeg i čistog izvora energije, pred nama je jedinstvena prilika da si osiguramo energetsku neovisnost i perspektivnu budućnost prelaskom na zeleno gospodarstvo.
Prije svega, da bismo iskoristili priliku koja nam se pruža ključna je transformacija načina razmišljanja i spremnost na mijenjanje postojećih na nove poslovne modele koji podrazumijevaju zeleno, digitalno i inovativno poslovanje.