Norveški državni mirovinski fond, najveći u svijetu, zaradio je u 2020. godini 1.070 milijardi norveških kruna (122,7 milijarde dolara), uz najvišu stopu povrata na ulaganja u 25-godišnjoj povijesti. Fond ulaže prihode od nafte u kupnju obveznica, dionica i nekretnina kako bi pribavio novac za isplatu mirovina. Trenutno upravlja imovinom ukupne vrijednosti 1.300 milijardi dolara.
"Unatoč biljegu pandemije, 2020. bila je još jedna dobra godina za naš fond", objavio je Oeystein Olsen, guverner norveške središnje banke, čiji odjel upravlja fondom. Povrat na ulaganja iznosio je lani 10,9 posto i bio je za 0,27 postotnih bodova viši od povrata na referentni indeks fonda.
"Tako visok povrat upozorava nas ujedno i da bi tržišna vrijednost fonda u predstojećem razdoblju mogla znatno varirati", upozorio je Olsen. Na kraju prošle godine dionice su činile 72,8 posto ulaganja fonda, obveznice 24,7, a neizlistane nekretnine 2,5 posto, navodi se u priopćenju. Zarada od 123 milijarde dolara temelji se na skoku cijena dionica američkih tehnoloških kompanija, a Apple, Amazon, Microsoft i Tesla najviše su pridonijeli i povratu, prema prezentacijskim materijalima.
"Tehnološke tvrtke imale su u prošloj godini najveći povrat, od 41,9 posto", rekao je u priopćenju izvršni direktor fonda Nicolai Tangen. Glavni je razlog tako visokog prinosa pandemija, koja je potaknula snažan skok potražnje za alatima za online rad, obrazovanje, trgovinu i zabavu, objasnio je Tangen. Među zemljama, najveću je zaradu fondu donio SAD, više od 500 milijardi kruna. Na drugom je mjestu Kina s više od 100 milijardi kruna, pokazao je prezentacijski materijal. Na ulaganjima u Britaniji fond je bilježio gubitak od 70 milijardi kruna.
Fond je osnovan 1996. godine i ima udjele u nekih 9.200 kompanija širom svijeta. U njegovom je vlasništvu 1,5 posto svih dionica izlistanih na svjetskim burzama. Do sada je za svaku građanku i građanina Norveške, uključujući djecu, osigurao 240 tisuća američkih dolara mirovine.
A hrvatski mirovinski fondovi?
Iako se najveći fond na svijetu teško može upoređivati s bilo kojim drugim, odlučili smo ga ipak usporediti s hrvatskim mirovinskim fondovima. Da, imovina je neuporediva - norveški fond upravlja sa 1.300 milijardi dolara, a hrvatski sa 19,2 milijarde dolara. Dakle, norveški fond je u jednoj godini ostvario prinos (dakle recimo da je zaradio) šest i pol puta veći nego što naši obvezni i dobrovoljni uopće i imaju pod upravljanjem.
No, imovina je takva kakva je, drugačiji su modeli. No, ono to se može donekle upoređivati jest prinos. Krenimo redom.
Neto vrijednost imovine mirovinskih fodnova u Hrvatskoj, obveznih i dobrovoljnih, krajem prošle godine premašila je 125 milijardi kuna, što je za 4,5 milijardi više od početka širenja koronavirusa u Europi krajem veljače lani. Pritom je imovina koju građani drže u obveznim mirovinskim fondovima na kraju prošle godine iznosila 119 milijardi kuna, a u dobrovoljnim fondovima 6,7 milijardi kuna, podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Kriza uzrokovana korona virusom je tijekom prošle godine različito utjecala na mjesečne prinose, no obvezni mirovinski fondovi su 2020. ipak završili s pozitivnim godišnjim Mirexom za sve tri kategorije fonda. Fondovi kategorije A, u kojoj štedi 3,8 posto osiguranika, završili su godinu s pozitivnim prosječnim godišnjim prinosom od 0,43 posto. Fondovi kategorije B, u kojoj ulaže 94 posto članova, na kraju 2020. bilježe pozitivan prinos od 0,94 posto.
Najbolje rezultate ostvarili su fondovi kategorije C, s prosječnim rastom godišnjih prinosa od 1,15 posto, jer zbog zaštite tih 2,3 posto članova koji su pred umirovljenjem ne smiju biti izloženi rizičnim tržištima i gotovo su u potpunosti izloženi obvezničkom tržištu. Iz tog razloga je navedena kategorija fondova dosad pokazala najveću otpornost i stabilnost od početka krize, navode iz Hanfe.
Pritom pojašnjavaju da osobe kojima je do umirovljenja preostalo manje od pet godina moraju biti članovi upravo mirovinskog fonda kategorije C, a kako ih se ne bi izlagalo riziku pada cijene dionica te kako bi se očuvala vrijednost njihovih budućih mirovina.
Najveći dio imovine mirovinskih fondova i dalje je uložen u hrvatske državne obveznice, i to 68,2 posto u obveznim mirovinskim fondovima te 58,9 posto u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. U dionicama je 18,5 posto imovine u obveznim mirovinskim fondovima, a 24 posto u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. U investicijske fondove, pak, uloženo je 8,3 posto imovine obveznih mirovinskih fondova, a 10 posto u dobrovoljnim mirovinskim fondovima.
U 2020. došlo je do blagog smanjenja ulaganja u obveznice, u prosjeku za 3,24 posto, i blagog povećanja ulaganja u rizičniju imovinu (dionice i investicijske fondove), u prosjeku za 1,54 posto.
I u ovoj godini najveći izazov društvima za upravljanje mirovinskim fondovima bit će nastavak razdoblja vrlo niskih kamatnih stopa, koje potiču na ulaganja u druge oblike imovine radi ostvarenja viših prinosa, uz istovremeni fokus na smanjenje rizika. Osim toga, tu je i dugogodišnji izazov oživljavanja domaćeg tržišta kapitala.