Piše: Andrijana Parić, direktorica Sektora za digitalni razvoj u Apsolonu
Budući da je digitalna transformacija gospodarstva jedno od ključnih područja i ono u koje EU ulaže najviše napora, iznenađuje što je Hrvatska u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost za tu stavku privatnom sektoru, koji je temelj razvoja ekonomije, namijenila samo 540 milijuna kuna, a javnomu čak 2,4 milijarde kuna. Ostaje nada da će europski Višegodišnji financijski okvir (VFO) biti izdašniji.
Unatoč tomu što je globalna pandemija ubrzala procese digitalne transformacije, posljednjih pet godina Hrvatska pada na ljestvicama digitalne konkurentnosti. Prema indeksu DESI Europske komisije (DESI – Digital Economy and Society Index) za 2020. nalazimo se na 20. mjestu od ukupno 28 rangiranih, a prema IMD-ovom Hrvatska se nalazi na 52. mjestu od 63 zemlje obuhvaćene istraživanjem. Padu je najviše pridonio izražen negativan trend u području spremnosti za budućnost, u sklopu kojeg se ispituje stupanj usvajanja tehnologije Vlade, gospodarstva te društva općenito.
Znatniji napredak ne pokazuju ni rezultati prošlogodišnjega Hrvatskog digitalnog indeksa, istraživanja koje na godišnjoj razini provodi savjetnička tvrtka Apsolon. Iako postoji rast u odnosu na prošlu godinu, ocjena digitalizacije i digitalne transformacije gospodarstva u Hrvatskoj još uvijek iznosi u prosjeku 2,7 od mogućih 5. Poduzetnici u Hrvatskoj digitalnu transformaciju još uvijek poistovjećuju s 'unapređenjem' postojećih poslovnih modela, a ona još nije prioritet u većini poduzeća.
Najveća prepreka koju su ispitanici istaknuli u implementaciji digitalne transformacije odnosi se na financije (prevelike troškove). Usprkos tome, iznimno visok udio poduzeća (88 posto) očekuje da će uspješna ili neuspješna digitalizacija ostaviti posljedice na njihovo poslovanje.
Veliki europski plan
Digitalna transformacija predstavlja temeljitu promjenu u organizaciji i načinu tradicionalnog poslovanja korištenjem digitalnih tehnologija i primjenom novih poslovnih modela s ciljem poboljšanja performansi organizacije i brže prilagodbe u okružju koje se stalno mijenja. Već pomalo potrošena, digitalna transformacija kao termin i dalje ne gubi na važnosti jer govori o transformativnom momentu organizacija. Iako je u posljednje vrijeme postala svojevrsni buzz word, to nikako ne znači da joj se ne treba temeljito posvetiti.
Europska komisija je 9. ožujka 2021. predstavila viziju digitalnog desetljeća Europske unije, a čine je četiri glavne točke: vještine, sigurna i održiva digitalna infrastruktura, digitalizacija javnih usluga te digitalna transformacija poduzeća. Pod digitalnom transformacijom poduzeća Europsku uniju do 2030. očekuju impresivni rezultati: prihvaćanje tehnologije (računalstvo u oblaku, umjetna inteligencija, velika količina podataka u 75 posto poduzeća u EU); inovatori (povećanje širenja i financijskih sredstava za udvostručenje broja poduzeća 'jednoroga' u Europskoj uniji); kasnije prihvaćanje (korištenje barem osnovne digitalne tehnologije u više od 90 posto MSP-ova).
Da bi ostvarila te rezultate, Europska unija spremna je sufinancirati poduzetnike putem bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata dvama osnovnim mehanizmima – Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) i Višegodišnjim financijskim okvirom (VFO).
Premalo za privatne tvrtke
Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) vruća je tema u medijsko-političkom prostoru u Hrvatskoj već mjesecima. Nije tajna da je NPOO ogromno razočaranje za privatni sektor, ako se uzme u obzir da mu je na raspolaganju iznos bespovratnih sredstava od svega 7,8 posto ukupne alokacije. Budući da je digitalna transformacija gospodarstva jedno od ključnih područja, u koje Europska unija ulaže najviše napora, iznenađujuća je činjenica da Hrvatska za istu stavku u privatnom sektoru, koji čini temelj razvoja ekonomije, izdvaja tek 540 milijuna kuna, a za javni čak 2,4 milijarde. Od ukupne alokacije bespovratnih sredstava najveći dio odnosi se na ulaganja u područjima turizma i zelene tranzicije.
Dvije mjere koje svakako valja istaknuti su vaučeri za digitalizaciju te bespovratne potpore za nju. Premda su osmišljeni kao instrument kojim će se nastojati potaknuti poduzeća da počnu razmišljati i naprave prve konkretne korake na putu poslovnoj transformaciji, sasvim je nerealno očekivati da će poduzeća moći provesti ozbiljnije projekte digitalne transformacije i digitalizacije iznosima od 75.000 do 150.000 kuna koliko iznosi pojedinačni vaučer, odnosno 750.000 kuna potpore za pojedinačne projekte. Stoga, iako ukupan proračun za tu mjeru od 212,5 milijuna kuna na prvi pogled izgleda impresivno, raspoređena sredstava nisu ni izbliza dovoljna da se postigne barem dio ambicioznih ciljeva Digitalne Europe 2030.
Koji će projekti prolaziti
Višegodišnji financijski okvir (VFO) predviđa intenzivan rad na razvoju pametnije Europe, koja za cilj ima inovativnu i pametnu gospodarsku transformaciju usmjerenu na inovacije, digitalizaciju, gospodarsku preobrazbu i potporu malim i srednjim poduzećima. Preporuka za države jednakog stupnja razvoja kao Hrvatska je minimalno 35 posto alokacije Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), pri čemu raspolažemo s čak 5,3 milijardi eura.
Kada govorimo o poduzetništvu i inovacijama, u nadolazećem razdoblju očekuje se aktiviranje fondova za povećanje konkurentnosti i industrijsku tranziciju europskih gospodarstava. Projekti vezani uz digitalizaciju i digitalnu transformaciju, istraživanja i razvoj (R&D) te energetiku bit će najizdašnije sufinancirani, s ukupno 143 milijarde eura.
Putem VFO-a Europska unija će u Hrvatskoj sufinancirati niz aktivnosti digitalne transformacije, u najširoj definiciji, kako u javnom tako i u privatnom sektoru i to putem svih dostupnih fondova. Budući da je proces programiranja još uvijek u tijeku, ne možemo sa sigurnošću tvrditi o kojim je projektima i natječajima riječ, komu su namijenjeni i u kojim iznosima, ali imamo naznake osnovnih aktivnosti vezanih uza sufinanciranje digitalne transformacije u privatnom sektoru.
Aktivnosti koje će se svakako podržati u radu poduzeća vezane su uz razvoj i nadogradnju digitalnih usluga, proizvoda ili procesa, uključujući infrastrukturu za MSP-ove, a od velike važnosti bit će i pomoć pri umrežavanju u hubove i klastere, ulaganju u područja koja zaostaju u razvoju, zaštiti intelektualnog vlasništva te traženju novih tržišnih prilika kroz aktivnosti internacionalizacije i uključivanja u globalne lance vrijednosti.
Izazov za Hrvatsku
Glavni izazov u VFO-u za Republiku Hrvatsku je uključiti velika poduzeća kao prihvatljiva u okviru sufinanciranja inovacijskih aktivnosti. Naime, njihovo isključenje moglo bi biti štetno za gospodarski razvoj Hrvatske jer upravo ona mogu iznijeti velike inovacije koje će zaposliti pozamašan broj ljudi i transformirati gospodarstvo. Dodatno, i dalje postoji velika opasnost da će se poslovnom sektoru ponajviše nuditi financijski instrumenti kao oblik sufinanciranja, što, naravno, za gospodarstvo Republike Hrvatske nikako nije dobro. U slučaju da nemaju drugu opciju, poduzetnici će uzeti financijske instrumente, ali njihov poticajni učinak, posebice u ovako dubokoj gospodarskoj krizi i s tolikim zaostajanjem Hrvatske za ostatkom Europske unije, nikako nije dovoljan da pokrene transformaciju.
Pogodnosti za gospodarstvo
Digitalna transformacija, bez obzira na to odakle financirana, nosi velike dugoročne prednosti poduzećima. Prema Hrvatskom digitalnom indeksu, poduzeća koja su se digitalno transformirala, istaknula su da je najveća prednost toga povećanje konkurentnosti i to u sljedeća tri najizraženija pozitivna ishoda: digitalizacija poslovnih procesa, efikasnost/niži troškovi zbog optimizacije poslovnih procesa te povećano korištenje novih tehnologija/trendova tržišta.
Iz do sada napisanog jasno je da sufinanciranje privatnog sektora i poduzetničkih projekata i dalje je izazov u cjelokupnom okviru programiranja te da ne postoji svijest ili volja da se novac usmjeri tamo gdje će se najbrže vidjeti rezultati i multiplicirajući efekti. Sufinanciranje iz EU fondova, ako bude pametno i efikasno postavljeno, moći će donijeti velike benefite hrvatskom gospodarstvu, a time i porastu standarda života općenito.