Hrvatska
StoryEditor

Tjedan na robnim burzama: Situacija s prirodnim plinom ide iz gorega u gore, rastu cijene žitarica i metala

20. Prosinac 2021.

Nalazimo se u periodu visoke volatilnosti tržišta, potpomognuto sa aktivnostim vezanima uz kraj godine, posebice među akterima s financijskog tržišta. Ta volatilnost krajem godine se zapravo često i očekuje, gdje zatvaranje raznih pozicija od strane finacijaša generira pomake na tržištima koji se smatraju pretjeranima. Najčešći razlozi za to su uzimanje profita te smanjenje rizika i izloženosti tijekom neaktivnih blagdanskih dana. Stoga je podjednako učestala i situacija jednako značajnih pomaka na tržištu u obrnutom smjeru nakon praznika, kada svi akteri na tržištu ponovno zauzimaju svoje pozicije. Ove godine, uz sve navedeno, neizvjesnost oko utjecaja omikron soja i pandemije općenito, na svjetsku ekonomiju i gospodarstvo još uvijek je prisutna.

Proteklog tjedna sve se vrtilo oko sastanaka centralnih banaka te iščekivanja odluka koje će se donijeti na tim sastancima, odnosno hoće li odluke i poruke koje će se poslati biti u skladu s onim što je tržište očekivalo ili će ipak biti nekih iznenađenja. Glavna tema je inflacija i inflatorni pritisci te kako se vodeće gospodarske sile svijeta planiraju boriti s time u sljedećih godinu do dvije dana. Tako smo u tjednu iza nas imali sastanke američkog FED-a, sastanak ECB-a, sastanak narodne banke u Engleskoj te sastanak narodne banke u Japanu. Najvažniji je, naravno, bio sastanak američkog FED-a. Prema najnovijim projekcijama, očekuje se da će inflacija u SAD-u sljedeće godine biti 2,6 posto (u odnosu na 2,2 posto po projekciji iz rujna), te pad nezaposlenosti na samo 3,5 posto.

Zbog toga FED stavlja naglasak na borbu sa inflacijom kao prioritet te će ubrzati ranije planirane aktivnosti i korake monetarne politke. Očekuje se da će već do svibnja FED povećati kamatne stope s nula posto na 0,25 posto, a da bi do kraja 2022. godine iste mogli povećati na 0,9 posto. Ciklus bi se trebao nastaviti i u 2023. kada bi kamate trebale biti 1,6 posto te u 2024. kada bi kamate trebale biti 2,1 posto. Što se događa u Europi? Velika Britanija prva je od G7 zemalja koja je povećala kamate od izbijanja pandemije te bi se takva politika trebala nastaviti i u 2022. Međutim ECB se odlučila za drugačiju politiku, naglašavajući da nije vjerojatno da će kamate rasti sljedeće godine (premda su ostavili malu mogućnost za to). Nastavit će sa politkom kvantitativnog popuštanja koje će postepeno smanjivati sa 40 milijardi eura mjesečno na 20 milijardi eura mjesečno do listopada 2022. te nadalje ostati na toj razini do kada bude potrebno. Kao rezultat svega, dolar je dosegnuo najveću razinu u posljednih 17 mjeseci u košarici valuta.

Čini se da se situacija oko omikron soja komplicira. Proteklog tjedna u Ujedinjenom kraljevstvu je zabilježen prvi smrtni slučaj. U međuvremenu, u sve više zemalja značajno raste broj novozaraženih te se već govori o petom valu. Kao rezultat tome mnoge zemlje su ili već poduzele konkretne korake  i mjere u ograničavanju aktivnosti i kretanja u tjednima pred nama (Nizozemska) ili ozbiljno razmišljaju o tome. Novi lockdown je pred nama? Nadam se da ne.

Cijena nafte je pod pritiskom i zabilježila je pad proteklog tjedna te se trenutačno opet nalazi na granici od 70 $/bbl, a sve kao posljedica trenutačne neizvjesnosti. Goldman Sachs očekuje porast potražnje u 2022. i procjenjuju da će cijena nafte u 2022. u prosjeku biti 85 $/bbl, uz rizik rasta prema ugore od dodatnih 5-10 $/bbl.  Zanimljivo je ovdje spomenuti da Goldman Sachs smatra da postoji potencijal i mogućnost da cijena nafte u sljedeće dvije godine ponovno dosegne razinu i preko 100 $/bbl. Prvenstveno to vidi kao posljedicu rasta troškova pojačane proizvodnje te nemogućnost da nakon otvaranja tržišta nakon pandemije ponuda neće moći pratiti potražnju. S druge strane, situacija s prirodnim plinom ide iz gorega u gore. Cijene prirodnog plina u Europi na povijesno rekordnim razinama (gotovo 150 €/MWh Dutch TTF, što je rast od gotovo 10 puta u godinu dana), stvaraju pritisak kako na inflaciju i ekonomsku aktivnost, tako i na samu dostupnost plina za potrebe kućanstva, a posljedično i na zabrinutost oko dostupnosti i cijene dušičnih gnojiva u periodu pred nama. Njemačka još uvijek nije certificirala Sjeverni tok 2, u Francuskoj manja proizvodnja energije iz nuklearnih elektrana, a članice EU 27 nisu osigurale kupnju … prijeti li Europi katastrofa?

Agri tržišta su se konsolidirala u petak nakon značajnijeg pada zabilježenog ranije u tjednu. Najnovije procjene proizvodnje žitarica u Australiji, Argentini i EU su uglavnom povećane u odnosu na ranije procjene ili prošlogodišnji urod. To je sve skupa nagnalo krajnje korisnike na akciju, pa smo tako proteklog tjedna mogli vidjeti da su mnoge zemlje uvoznice ili kupile veću količinu žitarica ili otvorile tender za kupnju – Iran, Južna Koreja, Filipini, Turska, Jordan, Alžir… U Rusiji s druge strane i dalje su na snazi izvozne restrikcije, a porez na izvoz pšenice trenutno je 94 $/t! Prema najnovijim očekivanjima, izvozna kvota biti će postavljena na ukupno 11 milijuna tona žitarica, od čega 8 mil tona za pšenicu za period od 15. veljače do kraja lipnja. Osim pšenice, zanimljivo je spomenuti uljanu repicu. Ova kultura koja se proizvodi i u Hrvatskoj, na burzi MATIF dosegnula je novi vrhunac – 729 €/t za ugovr FEB 2022! Posljedica je to kontinuiranog pada proizvodnje u EU i katastrofalnom godinom za proizvođače u Kanadi kao jednog od većih proizvođača u svijetu što je sve skupa dovelo do disbalansa u odnosu ponude i potražnje te porast cijena palminog i sojinog ulja.

Cijena aluminija zadnjih tjedana kreće se oko razine 2,600 $/t, kao posljedica niskih zaliha i blagog oporavka u potražnji te očekivanog pada u proizvodnji u Kini s ciljem zaustavljanja onečišćenja ususret predstojećim ZOI. Željezna ruda nastavlja rast i trenutačno je na najvišim razinama od kraja listopada. Posljedica je to očekivanja povećanja proizvodnje čelika te stabilizacija u kineskoj nekretninskoj industriji. Cijene bi trebale nastaviti rast jer kineske čeličane pojačavaju proizvodnju nakon što se ona značajno smanjila prije nego su se kompanije prilagodile strogim pravilima nametnutim od strane vlade u posljednih nekoliko mjeseci. I čelikom se ponovno trgovalo na razinama koje nisu viđene od početka studenog uslijed signala opravka kineske industrije. Industrijska proizvodnja Kine u studenom je rasla 3,8 posto (y-o-y), što je nešto iznad očekivanja tržišta od 3,6 posto. Prema pojedinim izvještajima, kineska proizvodnja čelika smanjila se za 22 posto u studenom u odnosu na isti mjesec prošle godine, a sve kao posljedica utjecaja politike na gospodarstvo pred prdstojećim igrama te usljed smanjene potražnje krizom pogođenog nekretniskog sektora.

U trenutku pisanja ovog članka, cijene na burzama:

  • Nafta Brent:70,48 $/bbl
  • Plin Dutch TTF: 144,89 €/MWh
  • Pšenica MATIF March: 278,50 €/t
  • Kukuruz MATIF March: 240,50 €/t
  • Sojino zrno CBOT March: 12,82 $/bu
  • Zlato:  1.800 $/t.oz
  • Čelik: 4.636 CYN/t
  • Željezna ruda: 113 $/t
  • Aluminij: 2.686,75 $/t
  • EUR/USD: 1,1263
  • BDI: 2.379
25. travanj 2024 14:16