O tim se porezima naveliko već diskutira u drugim EU zemljama, no kod nas zanesenost milijardama traje i traje, pa se novi nameti, koje su u Europskom vijeću nazvali 'Own resources' ili vlastita sredstva koja se tek trebaju namaknuti, tu i tamo spominju tek kao fusnota. Nešto napisano sitnim slovima. Premda EU birokrati nisu još uvijek najjasnije niti najpreciznije definirali tko će plaćati nove poreze, kao ni kome, izravno u Unijin proračun ili proračune država članica, pa će se ta sredstva tek transferirati, dio domaće poslovne zajednice već osjeća nemir i nervozu.
U Hrvatskoj se s najvećom strepnjom čeka najavljeni porez na nerecikliranu plastiku, koji bi trebao biti implementiran već s prvim danom sljedeće godine. Kako očekuju u Europskoj komisiji temeljem tog poreza, premda ga oni nazivaju 'doprinosom' trebalo bi se u EU blagajnu sliti oko 6 do 7 milijardi eura godišnje, a plaćalo bi se po 0,80 eura po kilogramu nereciklirane plastike u državi, bez obzira gdje je ta plastika ustvari proizvedena.
Uz taj porez ili doprinos, kako ga god nazvali, EU planira države potaknuti da počnu vraćati novac za EU Nove generacije, uvođenjem graničnog oprezivanja ugljičnog dioksida, porezom na digitalne usluge ili digitalnom pristojbom, te na sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova tzv. ETS koji će se proširiti i na zračni i pomorski promet.
- Pojednostavljenje vlastitih sredstava temeljenih na PDV-u važna je dimenzija modernizacije proračuna. Taj vlastiti resurs nije reformiran od 1989. godine - poručili su Lideru iz Europske komisije.
Što o tome misle domaći poduzetnici i kako se za nove poreze pripremaju, doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.