Europski zeleni plan i njegovo najnovije dijete Paket za 55 (Fit for 55) traže da se poštenije udari papučicu po gasu i zaore u još žešću dekarbonizaciju kojom bi se proširio broj mušterija na tržnici za stakleničke plinove.
Dugoočekivani paket Europske komisije predlaže da se do 2030. godine emisije stakleničkih plinova srežu za 55 posto u odnosu na 1990. jer se po trenutno važećoj europskoj klimatskoj legislativi ne može očekivati nulta stopa emisija do 2050. kao što je zamišljeno.
Prema ekonomskom think tanku Bruegelu, ostane li sve kao dosad, realnije bi bilo da se do tog roka ostvari smanjenje od nekih 60 posto, a to, kao što znamo, nije ono za što su se oci Europskog zelenog plana borili. Istražili smo kako će se prijedlozi tog zakonodavnog paketa odraziti na poduzetnike.
Nova pravila, novi sektori
Europska komisija nedavno je kao glavnu polugu za izvršenje Europskog zelenog plana usvojila Paket za 55 koji sadrži 12 zakonodavnih prijedloga u klimatsko-energetskoj sferi. Jedan od njih odnosi se na pooštravanje u sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU ETS), ali i proširenje na nove sektore - cestovni promet i zgradarstvo. Obaveza priključenja tih sektora ETS sustavu predviđena je za 2026. godinu. Detaljnije o tome tko će biti uključen objasnila je Višnja Grgasović, načelnica Sektora za klimatsku politiku pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
- Zgradarstvo i cestovni promet uključit će se na način da će obveznici sustava biti dobavljači goriva kako za sva cestovna vozila, osim poljoprivrednih na asfaltiranim cestama, tako i za grijanje, uključujući proizvođače topline iz kogeneracije i toplana koji proizvode toplinu u pravnim subjektima, institucijama i kućanstvima direktno ili kroz distribuciju topline kroz mrežu. U sektoru prometa, osim cestovnog prometa, sustavu trgovanja će se pridružiti i pomorski sektor. Stoga će se broj obveznika ETS-a u Hrvatskoj povećati za novih 30 brodara, uz postojećih 49 industrijskih postrojenja i 2 zrakoplovne kompanije. U pomorskom sektoru obvezama smanjenja bi se obuhvatile CO2 emisije iz brodova iznad 5000 bruto/tona na plovidbama unutar EU, te 50 posto emisija na plovidbe koje započinju ili završavaju izvan EU - opisuje Grgasović potencijalna nova pravila o kojem će biti još mnogo riječi u Vijeću EU i Europskom parlamentu u narednim mjesecima.
Prilagodbe poslovanja
Novi kupci na dozvole za emisiju ugljikovog dioksida i ostalih stakleničkih plinova zbog veće potražnje mogli bi dati dodatan pogon rastu cijena CO2 koje su se prošle godine kretale oko 20 eura, a ove godine variraju između 50 i 60 eura.
Marko Umićević, direktor Sui Generis Consulting, izdvaja dva učinka na poslovanje poduzeća iz građevine i transporta koje će tek ući u ETS sustav i na ona koja su već ETS obveznici.
- Za poduzeća koja su već sudionici ETS-a, cijene emisija će postati važniji faktor u budućem poslovanju, prvenstveno iz razloga što dodatno dižu trošak poslovanja, a time smanjuju konkurentnost. Nove ETS industrije će također doživjeti iste učinke i tek im predstoji prilagodba na novi način poslovanja, što je također izazov i opterećenje na poslovanje - navodi Umićević.
Napominje pritom kako poduzeća koja se pravilno pripreme za nadolazeće promjene i prilagode poslovanje na vrijeme mogu mitigirati većinu rizika koje predstavlja Paket za 55 za njihovo poslovanje.
Svi moraju biti pripravni na promjene. Recimo, sektor zrakoplovstva mogao bi od 2027. godine u potpunosti ostati bez besplatnih emisijskih jedinica. Ostali sektori mogu očekivati stroži pristup u određivanju novih referentnih vrijednosti i uvjeta za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica. Ukupna količina emisijskih jedinica na tržištu iz godine u godinu će se smanjivati.
Naknada za ublažavanje istjecanja ugljika
Kako bi se zadržala ravnopravnost europskih i svih drugih igrača na tržištu, predložena je i posebna CO2 naknada za uvezenu robu.
- Mehanizmom za regulaciju ugljika na granici ublažit će se rizik istjecanja ugljika jer će se na proizvode koji se uvoze uvoditi naknada ekvivalentna trošku koji imaju proizvođači tih proizvoda u EU. Sektorima pokrivenim tim mehanizmom postepeno će se ukinuti besplatna dodjela emisijskih jedinica u sustavu trgovanja te je nužna žurna modernizacija tih i svih drugih industrijskih postrojenja - upozorava načelnica Sektora za klimatsku politiku.
Taj bi se mehanizam primjenjivao na proizvođače električne energije, cementa, željeza, aluminija i umjetnih gnojiva. Međutim, mnogo je nejasnoća oko toga kako bi ta, načelno dobra ideja, trebala postati operativna.
Rekordan rast cijena CO2
Dok se iščekuju nova pravila, rast cijena CO2 posvemašnja je briga jer se, budući da s njima koreliraju i cijene električne energije i plina, odražava i na one koji nisu u ETS sustavu. Sadašnje rekordne cijene, prema predviđanjima, tek su početak krivulje uspona koji bi mogao doseći razine od 80 do sto eura do kraja godine.
- Predviđanje kretanja cijena je uvijek nezahvalno. Konsenzus tržišta je da je trenutna razina cijena uzrokovana u velikoj mjeri špekulacijom kako će predložene promjene od strane EU dovesti do veće potražnje za emisijskim jednicima, što je i rezultiralo 'visokim' cijenama - tumači Umićević.
Nadodaje da previsoke cijene CO2 mogu dovesti do preuranjene penalizacije kompanija koje imaju visok udio emisija, time što povećava izdatke za dozvole i ograničava dostupna sredstva za investiranje u tranziciju na niskougljično poslovanje. S druge strane, preniske cijene neće dovesti do postizanja cilja ETS sustava, što je, kako kaže, već viđena situacija u zadnjih desetak godina. Međutim, naglašava, cijene CO2 će morati biti više od trenutnih razina ako će neki 'skuplji' oblici obnovljivih izvora energije poput vodika postati konkurentni.
Regulacija cijena
Na pitanje jesu li moguće državne intervencije krenu li cijene emisija u bescijenje, Grgasović kaže da to nije predviđeno pravilima funkcioniranja sustava trgovanja. No, postoji drugi način na koji su neke regulacije ipak moguće.
- EU sustav trgovanja emisijskim jedinicama uspostavljen je na razini cijele EU, a za reguliranje cijene emisijskih jedinica na tržištu, Europska unija je uspostavila rezervu za stabilnost tržišta, kako bi se povećala otpornost sustava trgovanja EU-a na neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica. Prema dogovorenim pragovima u rezervu se povlači višak emisijskih jedinica na tržištu, ali se isto tako u slučaju da se ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju smanji, oslobađa odgovarajući broj emisijskih jedinica iz rezerve - izložila je Grgasović uz napomenu da su i po pitanju rezervi za stabilnost tržišta moguće izmjene.
Ipak, budući da EU upravlja dostupnim količinama dozvola i kontrolira ETS sustav, kaže Umićević, može se pretpostaviti da će se cijena kretati u rasponu koji će omogućiti i efikasno funkcioniranje ETS sustava i postepenu, ali sigurnu tranziciju na niže razine emisija šire industrije.