Trgovci igračkama danas se u ponudi orijentiraju na djecu u dobi do pet godina. Nakon toga preuzima ih svijet tehnologije – tableta, mobitela i računala – ali i dalje imaju često i presudnu ulogu u odlukama koji će se proizvod i usluga nabaviti u nekom kućanstvu
Analizom velikih podataka portal Statista izračunao je da Europljani po djetetu svake godine potroše više od 1300 kuna samo na njihove igračke. Hrvatski roditelji u prosjeku toliko potroše za dvije prilike, Božić i dječji rođendan, a gdje su još neplanirani usputni troškovi kad vas dijete vuče za rukav na kiosku ili u velikom trgovačkom centru. Igračke danas izviruju sa svih strana: ima ih na kioscima, crpkama, u uredima, knjižarama, trgovačkim centrima, specijaliziranim prodavaonicama, na štandovima, u diskontnim trgovinama poput Pepca, Orbica ili Offertissime, i to po mnogo nižoj cijeni nego nekad kad su se za Svetog Nikolu dobivali šiba i koji slatkiš, a za Uskrs čokoladna jaja i zečevi, a ne tableti i skupe igračke.
Mamac s reklama
Djeci se sviđa sve što vide na TV reklamama, pa je tako protekle dvije godine vladala pomama za Spin Fighterom, plastičnim pištoljem koji ispucava metalne zvrkove za borbu u areni. Gotovo da u parkiću nisi mogao sresti dječaka ili djevojčicu bez njega u ruci, a paralelno se na televiziji prikazivao istoimeni crtić. Pištolji se, naravno, nadograđuju, zvrkovi se prodaju posebno, a tu je i arena, tanka plastika koja ne vrijedi deset kuna, ali stoji oko 150. Zato ćete za pravi doživljaj Spin Fightera ostaviti 500-tinjak kuna.
Trgovci igračkama danas se u ponudi orijentiraju na djecu u dobi do pet godina, nakon čega ih preuzima svijet: tableta, mobitela i računala. U Hrvatskom Telekomu kažu da se mlađa djeca, obično do osme godine, najčešće koriste tabletima, a nakon upisa u osnovnu školu počinju upotrebljavati mobilne uređaje. Kad je pak riječ o odabiru brendova, to su uglavnom oni koji su u tom trenutku najatraktivniji na tržištu.
– Iz ponude bismo izdvojili dječji sat MyKi, inovaciju koju je HT predstavio prvi na tržištu 2017. i koji djeci i roditeljima omogućava komunikaciju te praćenje djetetove lokacije s pomoću aplikacije MyKi Watch. Kad je riječ o zabavi, HT je u svoju ponudu još 2016. uvrstio i konzole te ostalu opremu za PlayStation, a i danas ima redovite promidžbe u sklopu kojih korisnici ostvaruju različite pogodnosti – ističu u HT-u.
Na više zaslona
Dodaju i to da su djeca inače vrlo intuitivni korisnici i nije im potrebna posebna prilagodba kad je u pitanju korištenje mobilnih uređaja, nego angažman roditelja koji će im odrediti koje aplikacije smiju upotrebljavati i koje su primjerene za njihovu dob.
– Djeca, tzv. generacija alfa, i tinejdžeri, odnosno mlađa skupina tzv. generacije Z, naraštaji su koji odrastaju u digitalnom dobu i kojima je prirodno biti tehnološki hiperpovezan. Kao što se za generaciju Z govori da je 'uvijek povezana', always connected, generacija alfa 'trajno je povezana', permanently connected. Mobilna je, globalna, prihvaća raznolikosti u svakom smislu i njezini su pripadnici veliki individualci i veoma samostalni u odlučivanju te očekuju da se njihove potrebe i preferencije poštuju. To je generacija streaminga pjesme 'Baby Shark', fidget spinera i videoigrica, koje navode kao najboljih pet digitalnih slobodnih aktivnosti. To je generacija iPhonea, iPoda i tableta, nosive tehnologije, smart speakera i glasovnih asistenata. Online povezanost se podrazumijeva i društvene mreže postaju standard njihove komunikacije, pri čemu prednjače Instagram, Snapchat i WhatsApp. Gledanje linearne televizije nije im toliko navika koliko praćenje streaming-sadržaja na YouTubeu, TikToku, Netflixu i sl. Prate lokalne i globalne influencere te su i sami skloni kreiranju vlastitih videosadržaja. Navika da se istodobno koriste s nekoliko uređaja ili ekrana odnosno aplikacija, društvenih mreža i drugih digitalnih rješenja smanjila je njihovu pozornost i koncentraciju, što već prepoznaje i priznaje otprilike dvije trećine hrvatskih tinejdžera, prema istraživanju provedenom među hrvatskom generacijom Z koje je u lipnju 2021. proveo Hrvatski Telekom – ističu u HT-u.
Blagi rast
Na proizvode za djecu i tinejdžere u asortimanu multimedijske knjižare Menart otpada od 60 do 70 posto ukupne prodaje. Knjige čine 55 posto prodaje, darovni program 20 posto, glazba i film 11 posto, igračke devet posto te tehnologija pet posto. Emil Kolanović, direktor Menartove prodaje i marketinga, kaže da je tržište proizvoda i usluga za djecu u Hrvatskoj dinamično, zastupljena je većina aktualnih svjetskih brendova za djecu i u manjem postotku domaćih lokalnih brendova.
– Aktualni su rezultati našeg poslovanja u segmentu igračaka u odnosu na pretpandemijsko razdoblje stabilni, blago rastemo od četiri do pet posto. Najprodavaniji su proizvodi u pandemijskoj godini iz segmenta igračaka Menart Toys linija Spin Fighters, društvene igre linije Alias s novitetom Alias Hrvatska te linija YuGiOh. Daljnji potencijal rasta vidimo u kvalitetnom izboru brendova za djecu i osmišljavanju vlastitih lokalnih brendova dječjih igračaka. Online prodaja jako je porasla u prošlogodišnjem lockdownu i taj se trend nastavlja. Trenutačna internetska prodaja igračaka kod nas iznosi do deset posto od ukupne prodaje – govori Kolanović.
Iako u Hrvatskoj igračaka ne manjka, preživjele su samo dvije specijalizirane trgovine, Škrinjica i Denis, no bore se za opstanak nakon što su ih pregazili veliki strani lanci. Propali su One2Play, Turbo limač, Magma, a preostali na razini godine ostvaruju promete koje su nekoć realizirali u jednome mjesecu. Kako nam je rekla prodavačica u jednoj trgovini, u Češkoj postoji između 400 i 500 specijaliziranih trgovina igračkama. Uz to su veletrgovci gurnuti na stranu, a Slovenci su preuzeli primat nad distribucijom; primjerice, glavni su zastupnici za Playmobile koji onda prodaju u Hrvatskoj.
Malo proizvođača
U trenutku kad je iz Europe došao jeftin kapital s niskom kamatnom stopom, veliki lanci poput Müllera i Spara uništili su male trgovce igračkama velikim volumenima, degradacijom na policama i niskim cijenama u ugovorima o nabavi. Kako doznajemo, Mülleru hrvatski veletrgovci više ne mogu prići čak i da imaju najniže cijene na tržištu, sve se izravno uvozi iz Njemačke. Istodobno je za hrvatske kupce Müller pojam iako je najskuplji na tržištu i vrlo rijetko obogaćuje asortiman inovativnim proizvodima. Zato imamo sve više specijaliziranih online trgovina igračkama, gdje mahom kupuju mlađi roditelji; starija generacija pri kupnji ipak voli vizualnu percepciju, osobito ako u kupnju ide s djetetom.
Proizvođača igračaka u Hrvatskoj vrlo je malo; nemaju, zapravo, za koga proizvoditi, osim ako direktno ne izvoze. I kad naprave igračku, mnogo više novca moraju 'upucati' u marketing nego u proizvodnju, za što često nemaju sredstava. Uostalom, Hrvati ne cijene svoje, žele strano, kao i to da se po mogućnosti vrti u reklamama.
Zanimljivo, jedna nam je prodavačica u trgovini igračkama ispričala da su najprodavanije igračke tijekom pandemije bile puzzle, ali ne one za djecu, već za odrasle, koji su u njima vidjeli sredstvo za ubijanje depresije.