Turistički sektor iz trenutnog stanja hibernacije zrači nevjerojatnim optimizmom iako se, prema podacima s terena o ranom bukingu, još uvijek zapravo ništa značajno ne događa. Početkom siječnja tržište je tek 'zatitralo' i počeli su stizati prvi upiti za rezervacije u sezoni.
Turistički djelatnici su se više-manje u svojim planovima oprostili od predsezone i neke značajnije rezervacije očekuju prvom pojavom šparoga. No zato sve karte stavljaju na sezonu, za koju vjeruju da će biti jako dobra, ako sami sebi ne stanemo na žulj, odnosno ako Vlada i epidemiološke službe povuku prave poteze koje će pratiti promotivna kampanja.
Naime, gotovo sve zemlje na Mediteranu će se u svojim kampanjama fokusirati prvenstveno na sigurnost i da bismo bili među najboljima, kao što smo to bili lani, moramo biti jednostavni, efikasni i fleksibilni. Ministarstvo turizma oformilo je lani u prosincu Savjet za pripremu sezone, u kojem sjede predstavnici svih turističkih sektora i koji se, prema riječima ministrice Nikoline Brnjac, trenutno intenzivno bavi pripremom nacionalne oznake sigurnosti safe stay in Croatia, kojom će se Hrvatska brendirati kao sigurna destinacija. Takva oznaka će se dodjeljivati dionicima iz hrvatskog turističkog sektora i povezanim industrijama poput prijevoznika, zračnih luka i kolodvora.
Bez obzira na to što turistički sektor s nestrpljenjem broji dane do kakve takve normalizacije, u ovu sezonu neće svi ući s iste pozicije jer je korona ostavila različite ožiljke na poduzetnike.
Ugostitelje je država zatvorila, putničke agencije nije (ali kao da je), rezultati privatnog smještaja su potpuno različiti ovisno o regiji, a slično je i s velikim hotelskim kućama, koje su zbrajale gubitke. Hotelijeri su, prema podacima Hrvatske udruge turizma, lanjsku godinu završili na otprilike trećinu prihoda iz 2019.
Poznato je da su najviše gubili hoteli u gradovima, ponajviše u Zagrebu i Dubrovniku koji dobrim dijelom ovise o avioprijevozu i gostima s dalekih tržišta. Međutim, na rezultate su utjecali i kanali prodaje pa su se tako u nepovoljnijoj situaciji našli hotelijeri koji svoje kapacitete u većoj mjeri pune turoperatorima koji su lani bili na koljenima.
Spas u HBOR-u i HAMAG-BICRO-u potražili su mnogi turistički poduzetnici, mali i veliki. Neki su ga dobili, a neki nisu. Turizam i ugostiteljstvo trenutno nisu atraktivni sektori za financiranje, a COVID kredite mogu dobiti samo oni s čistim papirima i nekom prijašnjom dobiti. Mnogi su se sad okrenuli novoj rundi povoljnih financijskih poluga, a to su potpore Europske komisije u iznosu od 1,5 milijardi kuna za koje će, kako neslužbeno saznajemo, biti potrebna osobna zadužnica prema Ministarstvu turizma, kako bi se dobile povoljne kamatne stope od dva posto.
Osim očuvanja likvidnosti, veliki izazov za hotele i ugostitelje bit će kako doći do radne snage koje je ionako do sada nedostajalo. Kako sektor lani nije zapošljavao sezonske radnike, mnogi su promijenili zanimanje ili su iselili iz zemlje i bit će ih, s obzirom na financijsku situaciju, vrlo teško stimulirati da se vrate u kuhinje, barove i na recepcije.
Hotelijeri ukazuju na još jedan trend, odnosno problem koji se tiče investicija. Naime, turistički sektor koji je hranio građevinski u nedostatku državnih investicija, sada vrlo teško dolazi do građevinaca jer je većina angažirana na obnovi, prvenstveno Zagreba, a i Banije.
O najvećim izazovima i očekivanjima od 2021. govore predvodnici hrvatske turističke industrije u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.