Znali smo da je turizam u ovom razdoblju pandemije od svih gospodarskih sektora najviše stradao, a sada znamo i koliko. Konzultantska kuća BlueRock Consulting i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, napravili su detaljni izvještaj o poslovanju sektora u 2020. pod nazivom 'Analiza rezultata benchmarkinga hotela, kampova i marina u Hrvatskoj'.
Uspoređujući turističke rezultate konkurencije, Analiza je pokazala da je lani broj međunarodnih turističkih dolazaka na Mediteranu u prosjeku pao za 72 posto, dok su prihodi od usluga koje se na međunarodnoj razini razmjene kroz turizam u 2020. bile su u prosjeku za 68 posto manje nego 2019. Hrvatska je u 2020. ostvarila manje gubitke od prosjeka na Mediteranu, konkretno 68 posto manje turističkih dolazaka i 54 posto manje prihoda.
Broj noćenja u Hrvatskoj pao je za 50 posto, a najveće gubitke ostvarili su hoteli, sa 73 posto manje noćenja. Nekomercijalni smještaj pokazao je veću otpornost (-46 posto), što je rezultat efekta bijega i potrebe za privatnijom lokacijom (trend rada s druge lokacije radi fleksibilnog radnog mjesta, COVID izoliranje, bijeg od potresom pogođenih područja itd.)
Ljetna sezona ostvarila je više od polovine prometa iz 2019., dok su predsezona i posezona u svjetlu lockdowna potpuno podbacile. Sezona je relativno popravila sliku turizma, osim što je to i inače razdoblje kada se ostvaruje najveći broj noćenja, tada su bile i najopuštenije mjere nakon proljetnog lockdowna-i u tim uvjetima, ostvareno je 44 posto manje noćenja. No unatoč slobodnijem turističkom prometu tijekom ljeta, 13 do 14 posto hotela u 2020. uopće nije otvorilo svoja vrata.
Analiza pokazuje da su najveće gubitke doživjeli dijelovi Hrvatske koji više ovise o poslovnom turizmu i avio tržištima pa su tako Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Zagreb imali pad od 60 do 70 posto noćenja, a najveći pad Hrvatska je imala sa tržišta Velike Britanije, Švedske, Nizozemske i SAD-a, koje su u 2020. ostvarile između 15 i 21 posto broja noćenja iz 2019. S druge strane, cestovna tržišta koja su imala nešto manje restrikcije u kretanju, izvukla su sezonu i Njemačka je bila primarno emitivno tržište.
Zanimljiv pozitivan trend je taj da se prosječna duljina turističkog boravka od pet dana u Hrvatskoj povećala na sedam dana (najviše u primorskim županijama), kao rezultat socijalnih trendova poput izmještenog rada, 'longstay' paketa boravka, bijega iz urbanih sredina, duljeg zadržavanja u jednom mjestu, manje mobilnosti i sl.
Na temelju podataka vodećeg benchmarkinga hotelijerstva u Hrvatskoj kojeg radi Fakultet za menadžment u turizmu i hotelijerstvu, Sveučilište u Rijeci a koji je sufinanciran od strane Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice, izračunat je prihod po noćenjima koji je ostvaren tijekom 2020. godine. Tako je hotelski sektor ostvario pad prihoda od 67 posto u odnosu na 2019, prvenstveno kao rezultat velikog pada broja noćenja u hotelima koji je iznosio 73 posto. Isto tako, hoteli su u 2020. ostvarili u prosjeku 67 posto niži TrevPAR (ukupni prihod po sobi). - Unatoč drastičnom padu svih pokazatelja, hoteli relativno uspjeli održati razinu cijena, uz značajnu promjenu strukture kanala prodaje i tržišnih segmenata (dominantan individualni segment uz izostanak grupa). Tako je prihod po ostvarenom noćenju zadržao razinu, odnosno čak se povećao za pet posto, sa 67 na 71 euro. Rezultati sezone pokazuju veću otpornost objekata više dodane vrijednosti i potpuni poraz u segmentu tri zvjezdice, ističe voditeljica projekta Sandra Janković.
Visoka razina lanjskih gubitaka potencijalno će ugroziti financijsku poziciju velikog djela hotelskih kompanija, s obzirom na to da su lideri hrvatskog hotelijerstva u 2020. prijavili gubitke i do 69 posto prihoda u odnosu na 2019.
Pojedinačno gledajući, najveći su najviše i gubili. Tako je Valamar Riviera u 2020. imala 69-postotni pad prihoda, sa 2,2 milijardi na 697 milijuna kuna. Maistra je sa 1,3 milijarde dospjela na 610 milijuna kuna manje prihode, što je pad od 53 posto, Plava laguna sa 1,2 milijarde na 481 milijuna kuna (-60 posto) te Arena Hospitality Grupa sa 536 na 168 milijuna kuna (-69%). S drastičnim padom EBITDA-e, koja se u pojedinačnim slučajevima kreće od -71 do -181 posto, kompanije su u još lošijoj poziciji.
Tako da je među hotelijerima najavljen niz mjera optimizacije troškova, odgode investicijskih ciklusa, zadržavanje dobiti i aktivacije kriznih poticaja(pr. poticaji za očuvanje radnih mjesta), a kompanije će morati i reprogramirati ili povećati svoj dug.
Kampovi su, ovisno o strukturi smještaja, izgubili 49 do 56 posto prihoda od smještaja, ali ostvarili su manji pad prihoda po sobi od hotela. Naime, nakon proljetnog lockdowna, kampovi su se brzo otvorili te iskoristili svoju poziciju u prirodi na otvorenom. Zauzetost su pokušali podići kroz 'longstay' ponude koje potenciraju dulji boravak u kampu ili mobilne kućice kao prostor za rad izvan ljetne sezone, no zauzetost je i dalje pala i do 56 posto kod mobilnih kućica.
Marine nisu imale značajnijeg pada u prihodima radi stalnih i kopnenih vezova (pad u prihodima iznosio je svega 13 posto), no nautički promet, odnosno najam brodica ostvario je značajniji pad u iznosu od 54 posto te su taj pad osjetili najviše čarteraši.
Na kraju godine možemo ustvrditi da je cjenovno pozicioniranje hrvatskih hotela, kampova i marina bilo relativno uspješno zadržano te da je pad u prihodima dominantno generiran iz pada volumena turističkih noćenja.
-Prošla sezona je bila neželjeni eksperiment koji je ukazao na prednosti i nedostatke hrvatskog turizma koji nisu izbrisani korona krizom, već su nametnuti dodatni imperativi povećanja otpornosti cijelog sektora. Iako je iz današnje perspektive strašno pogođenog turističkog sektora, razumljiva čežnja za starim rekordima ogromnih brojeva noćenja, možda je stvarno trenutak da iz perspektive strateškog planiranja razmotrimo model turizma na manjem broju noćenja u špici sezone i stvorimo realne osnove za veći broj noćenja kroz cijelu godinu. Mislimo da nakon svega više nije i ne smije biti pitanje, je li turizam na kvalitetnoj ponudi visoke dodane vrijednosti povrh sunca i mora, onaj kakav Hrvatska treba – istaknuo je Emanuel Tutek, partner u BlueRock Consultingu i jedan od autora Analize.
Prognoze sektora za ovu sezonu su puno bolje nego za lanjsku, štoviše optimistična predviđanja kreću se na oko 70 posto prometa iz 2019. Svakodnevno i iz Hrvatske turističke zajednice stižu pozitivne vijesti s međunarodnih tržišta pa je tako najnovija ta da se hrvatske destinacije pojačano pretražuju na tržištu SAD-a. Primjerice na popularnoj KAYAK stranici za pretraživanje putovanja, Dubrovnik je zabilježio skok u pretraživanju od čak 205 posto. U Hrvatskoj je u dosadašnjem dijelu godine s tržišta SAD-a ostvareno gotovo 70 tisuća noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 38 posto.