Ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem svibnja iznosili su 315,1 milijardu kuna, te su porasli i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
U odnosu na travanj porasli su za 3,8 milijardi kuna ili 1,2 posto, a prema lanjskom svibnju veći su za 27,3 milijarde kuna ili 9,5 posto, što predstavlja nastavak pozitivnog trenda prisutnog od kraja 2011. godine.
Nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta ukupnih depozita, koji obuhvaćaju depozitni novac, štedne i oročene depozite, prije svega je rezultat rasta depozitnog novca, koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu.
Naime, uz mjesečnu stopu rasta od 3,4 posto, depozitni novac krajem svibnja iznosio je 113 milijardi kuna, čineći tako 35,9 posto ukupnih depozita. Pri tome su nastavljene dvoznamenkaste godišnje stope rasta depozitnog novca uz manja odstupanja. Godišnja stopa je u svibnju iznosila 20,1 posto, što u odnosu na svibanj 2019. predstavlja porast za 18,9 milijardi kuna.
Analitičari Raiffeisen banke (RBA) smatraju da su ta kretanja rezultat okruženja niskih kamatnih stopa na oročenu štednju, pa se u uvjetima nesklonosti ulaganja u druge oblike financijske imovine višak raspoloživog dohotka postupno preusmjerava u najlikvidnije oblike depozita.
Ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i u domaćoj valuti uz skroman rast na mjesečnoj razini, nastavili su u svibnju rasti i na godišnjoj razini - uz rast od 8,4 milijarde kuna 4,3 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem svibnja iznosili 202,1 milijardu kuna.
Više od 80 posto štednih i oročenih depozita su valutni i to uglavnom u eurima, a tu štednju većinom generira stanovništvo. Naime, kao i prethodnih mjeseci i godina, više od 80 posto štednje u inozemnim valutama odnosi se na kućanstva.
Iako su ukupni valutni depoziti krajem svibnja u odnosu na travanj pali za 101 milijun kuna odnosno 0,1 posto, na godišnjoj razini su porasli za 13,5 milijardi kuna odnosno 8,6 posto. Promjenama su blago pridonijela i tečajna kretanja, jer je kuna prema euru tijekom svibnja ojačala 0,4 posto u odnosu na travanj te oslabila 1,9 posto u odnosu na kraj 2019. godine, napominju RBA-ovi analitičari.
Dodaju da bi izgledna mogućnost smanjenja budućeg raspoloživog dohotka građana i poteškoće u realnom sektoru, mogle usporiti rast ukupnih depozita kod banaka.
Ipak, i dalje očekuju najsnažniji rast kod depozitnog novca zbog nastavka okruženja niskih kamatnih stopa, visoke sklonosti držanja likvidnih sredstava i nesklonosti ulaganju u ostalu financijsku imovinu.