Prihodi hrvatskih 'teškaša', 388 velikih poduzeća koja ostvaruju 40 posto prihoda u ukupnim prihodima realnog sektora, lani su pali za osam posto u odnosu na godinu prije. Mnogo su drastičnije pandemijski uvjeti poslovanja utjecali na njihovu neto dobit, koja je istodobno ukupno smanjena za 43 posto. Za razliku od 2019., kad je među 'teškašima' bilo 15 posto gubitaša, prošle je godine s gubitkom poslovala svaka četvrta velika kompanija. Najmanji se pad uočava kod poduzeća u potpunom ili većinskom vlasništvu države. U novom broju u temi tjedna Nikola Niokšić ekskluzivno donosi prvu analiza poslovanja velikih tvrtki u 2020.
Zahvaljujući tomu što organizatori većih događaja moraju osigurati da na njih ne uđe nitko tko nema potvrdu da je zdrav, razmahao se biznis s brzim antigenskim testovima. Uvoznima, naravno. Cijena im je od 30 pa sve do 600 kuna, što dovoljno govori o tome koliko se na njima može profitirati. O novom koronabiznisu piše Ksenija Puškarić.
Rast građevinarstva za sobom je povukao rast potražnje za kranovima, što je već rezultiralo povećanjem cijene njihova najma. U toj se situaciji na hrvatskom tržištu najbolje snalaze vlasnici flota kranova iz susjednih zemalja. Također, cijene najma skočile su od pet do deset posto a ostale usluge (montaža, demontaža…) čak i nešto više, a s obzirom na to da sugovornici predviđaju nastavak rasta građevinske aktivnosti, mogle bi još rasti. O najmu građevinske opreme piše Edis Felić.
Koliko god zvučalo nevjerojatno, Hrvatska s jedne strane vapi za velikim brojem radnika usprkos nastavku pandemije, a s druge prema najnovijim podacima Eurostata zauzima uvjerljivo drugo mjesto prema broju radno sposobnih, a neaktivnih stanovnika u Europskoj uniji, odmah iza Italije. Teško je razumjeti golemu neravnotežu između broja nepopunjenih radnih mjesta i broja radno neaktivnih stanovnika. Mnogo je razloga za to, a uglavnom se kriju u promjeni strukture lokalnoga gospodarstva i s tim povezanim nedostatkom vještina i iskustva, u diskriminaciji prema različitim osnovama kao i u neuspjelu traženju posla. O tržištu nerada piše Vanja Figenwald.