Globalnu paniku zbog koronavirusa zamijenila je neka potpuno drukčija, ali nimalo bezazlena panika. Kako upogoniti zaustavljeni posao? Kako se postaviti prema konkurenciji? I možda najvažnije pitanje svih pitanja: kako u cijeloj toj priči formirati cijene da se posao zavrti, da se potrošači vrate, da se ne zaroni u minus i da se odgovori na tržišne zahtjeve. Svi poduzetnici u svim sektorima sada traže način kako što brže pokrenuti svoja tržišta. Mnogi su skloni spuštati svoje cijene sve do razine dampiranja kako bi se održali na životu u uvjetima očekivanog pada kupovne moći. Neki su, naprotiv, skloniji njihovu dizanju da bi pokrili nove troškove. Stručnjaci savjetuju zadržavanje zatečenih cijena, ali uz povećanje dodane vrijednosti za kupca. Tko ih diže, a tko ih spušta saznala je Ksenija Puškarić u temi tjedna.
Umjesto devizne klauzule trebamo inflaciju nastalu na povećanju plaća, a ta inflacija ne ide u hiperinflaciju, nego uravnotežuje cijene, a to onda vodi k punoj zaposlenosti. Posljedica je korektan odnos između cijena i plaća. Naravno da bi u takvoj situaciji nastradala uvozna roba jer bi poskupjela, ali naša bi roba postala povoljnija – rekao je prof. dr.sc Ljubo Jurčić u velikom intervju koji je dao Aleksandri Brzić.
Kako jednostrano otkazati sindikatima? Dugotrajnost krize bit će dovoljan argument za otkazivanje kolektivnih ugovora za javne i državne službe, ali to aktualna vlada neće (stići) učiniti. Iduća vlada, bude li to htjela, neće za to imati prepreka već na početku svog mandata. No, prema očekivanjima, aktualni pregovori Vlade sa sindikatima javnih i državnih službi već na početku su zapeli, ali iako se prosječnom promatraču čini da izlaza nema, upravo tvrdo stajalište sindikata moglo bi biti prvi korak ka radikalnom Vladinom potezu – jednostranom raskidanju svih kolektivnih ugovora. Kako teku pregovori saznao je Edis Felić.
Između redaka rebalansa proračuna može se pročitati da će gospodarstvo od lipnja biti prepušteno samo sebi i da teško može računati na opipljivu državnu pomoć. Stoga se može očekivati ukidanje više-manje svih formalnih zapreka funkcioniranju gospodarstva. Kako je nedavno izjavio njemački ministar financija Olaf Scholz, a onda zorno demonstrirao hrvatski rebalans proračuna, državna pomoć ima granice. Sve o rebalansu saznao je Vanja Figenwald.