Europska unija traži od svojih članica da ‘ostanu budne i iskoriste sve potrebne alate na europskoj i nacionalnoj razini kako bi izbjegle da aktualna kriza prouzroči gubitak ključnih resursa i tehnologije’. Drugim riječima, Europa želi strateške sektore 'vratiti' na izvor i preseliti proizvodnju natrag, unutar svojih granica. Nama konkurentne zemlje kao što su Poljska, Slovačka i Rumunjska ozbiljno rade na tome da postanu centri proizvodnje za velike europske tvrtke. Za Hrvatsku je to također prilika da uključi svoje tvrtke u svjetske lance vrijednosti i omogući im da postanu dobavljači za neke od najvećih multinacionalki u Europi. A kako se uključiti u nove europske lance vrijednosti saznala je u temi tjedna Željka Laslavić.
Novi val lockdowna u Europi manje će ugroziti izvoz nego proljetos piše Aleksandra Brzić. Uvođenje lockdowna u sve više europskih zemalja sigurno će utjecati i na pad potražnje za hrvatskim izvoznim proizvodima, no zasad su izvoznici zadovoljni trenutačnom situacijom s narudžbama. Oni kojima se narudžbe smanjuju proizvode za skladište očekujući skoru normalizaciju.
O digitalnoj utopiji piše Vanja Figenwald. Kako se i moglo pretpostaviti, s padom temperature naglo je pao i interes radnika za rad od kuće, pa isti oni mediji koji su oduševljeno otkrivali taj oblik rada i nudili digitalnu ekonomiju kao rješenje gotovo svih ekonomskih nedaća tijekom pandemije sad objavljuju tužna svjedočanstva poduzeća koja su primijetila nastupanje zamora radom od kuće. Jednako je tako dojam kako se općenito san o digitalizaciji kao odgovoru na ograničenja epidemije polako rasplinuo pred naletom stvarnosti koja otkriva da svijet i dalje ovisi o sasvim klasičnoj ekonomiji. Ispada da se kruh ne može zamijesiti s pomoću laptopa iz spavaće sobe, da se frizura nekomu ne može napraviti putem Zooma, telefonski obaviti operacija srca ili lijekovi proizvesti tabletom iz kupaonice, nego da netko mora sasvim fizički i osobno otići nekamo, ondje boraviti neko vrijeme i nešto raditi.
Sve je spremno za konačni start, kapaciteti planuli piše Nikolina Oršulić o LNG-u na Krku. Terminal bi trebao početi raditi 1. siječnja 2021. Riječ je o strateški iznimno važnom projektu jer bi trebao ucrtati Hrvatsku na energetsku kartu Europe, osigurati opskrbu plinom, pridonijeti smanjivanju ovisnosti o ruskom plinu i sniziti njegovu cijenu.
U novom broju Lidera, uz sve navedeno očekuju vas i dva zanimljiva intervjua, jedan s predsjednikom uprave Čakovečkih mlinova Ninom Vargom i s Gordanom Soldo, savjetnicom Uprave Fine.