Hrvatski je izvoz u siječnju i veljači ove godine bio za oko 65 milijuna eura veći nego u prva dva mjeseca 2019. To pokazuje da su se izvozni tokovi stabilizirali i da će u idućim mjesecima robni izvoz vrlo vjerojatno pokazivati stope rasta u odnosu na prošlu godinu
Početak godine donio je nastavak relativno dobrih trendova u hrvatskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni iz druge polovice prošle godine. Robni je izvoz u prva dva mjeseca ove godine, prema prvim rezultatima koje je objavio Državni zavod za statistiku, iznosio 2,4 milijarde eura, što je samo 3,3 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, prije no što je počeo višemjesečni pad izvoza uslijed pandemije.
No u usporedbi s prva dva mjeseca 2019. hrvatski je izvoz u siječnju i veljači ove godine bio čak i nešto veći, ukupno za oko 65 milijuna eura. To pokazuje da su se izvozni tokovi stabilizirali te da će u idućim mjesecima robni izvoz vrlo vjerojatno pokazivati stope rasta u odnosu na prošlu godinu.
Nakon što je tijekom prošle godine kuna oslabjela u odnosu na euro za 1,5 posto, za isto je toliko dodatno oslabjela već u prva dva ovogodišnja mjeseca, što je svakako motivirajuće za izvoznike. Za razliku od prethodnih godina, u kojima je kuna kontinuirano jačala od 0,5 do jedan posto na godišnjoj razini, lani se na račune izvoznika zbog te 'sitne' razlike slilo oko 1,6 milijardi kuna prihoda više nego što bi dobili da je tečaj samo ostao nepromijenjen. Zbog slabljenja kune tako se već u prva dva ovogodišnja mjeseca razlikuje postotak pada izvoza izražen u eurima (3,3 posto) od onog izraženog u kunama, koji iznosi svega 1,8 posto.
Za analiziranje robnog izvoza u ovoj godini po djelatnostima zasad su nam dostupni samo podaci za siječanj koji, u načelu, rijetko kad predstavljaju pouzdan pokazatelj trenda za iduće mjesece. No i u siječnju su se već pojavile neke zanimljivosti. Primjerice, u prvom je ovogodišnjem mjesecu izvoz farmaceutske industrije bio 50 posto uspješniji nego u siječnju prošle godine. Iako su farmaceuti prošlu godinu završili s rastom izvoza od blizu dva posto, prva polovica prošle godine za njih je bila u znaku visoka izvoznog minusa, tako da je sada još prerano prognozirati hoće li se rast iz ovogodišnjeg siječnja (moći) nastaviti i u idućem razdoblju.
S druge strane, uvoz farmaceutskih proizvoda u siječnju nastavio je trend visokog rasta, iznosio je 23 posto u odnosu na lanjski siječanj, što je više nego logično budući da su u Hrvatsku početkom ove godine počele stizati veće pošiljke cjepiva, pa se može očekivati da će rast uvoza u tom segmentu biti nastavljen.
Bez obzira na velik utjecaj rasta uvoza farmaceutskih proizvoda, uvoz je i u prva dva mjeseca ove godine bio 9,1 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, što prije svega treba pripisati drastičnom padu turističke potrošnje.