Proizvodno poduzeće iz metalske industrije bi uvelo naprednu informacijsku tehnologiju u operativne aktivnosti kako bi se omogućila komunikacija strojeva, skladišta, logistike i opreme. Proizvodne linije se automatiziraju te se u njih integriraju roboti, a strojevi komuniciraju u oblaku
Poduzetnici se ne mire s namjerom Vlade da većinu sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost usmjeri u javne, infrastrukturne projekte dok bi se privatni sektor angažirao samo kao izvođač na tim projektima. Predstavnici različitih sektora i industrija okupljenih u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ustrajni su uvjeravanju da je investicijski potencijal privatnog sektora ogroman i da su im europska sredstva, posebno bespovratna, ključna za modernizaciju i hvatanje priključka u industriji 4.0 što je jedina šansa za opstanak u budućnosti. Ponavljaju i da je multiplikativni efekt ulaganja privatnog sektora daleko veći od onog kojeg donose ulaganja u javni sektor. Anketa koju je proveo HUP, a ispunilo 1700 poduzetnika, pokazuje da je njih više od dvije trećine spremno na ulaganja, imaju pripremljene projekte i žele uložiti više od 21 milijardi kuna. Poticaj koji bi dobili dodjelom najmanje 50 posto sredstava (ili 4,7 milijardi eura) iz NPOO-a, koliko traži HUP, za potrebe digitalne i zelene transformacije i industrije 4.0, rezultirao bi i većim ulaganjima.
Pitali smo poduzetnike u koje bi to konkretne projekte ulagali sredstva iz EU fondova. Nekolicina njih, iako ne žele izlaziti s imenima tvrtki (objašnjenje je da se radi o novim projektima koje ne žele otkrivati konkurenciji) podijelili su primjere projekata u koje bi uložili i što bi im to donijelo. Tako bi jedno proizvodno poduzeće iz metalske industrije uložilo u digitalnu transformaciju između 1,5-2 milijuna eura. Tim projektom uveli bi naprednu informacijsku tehnologiju u operativne aktivnosti kako bi se omogućila komunikacija strojeva, skladišta, logistike i opreme. Proizvodne linije se automatiziraju te se u njih integriraju roboti, a strojevi komuniciraju u oblaku. Na taj način jača se proizvodna organizacija, odnosno optimiziraju se proizvodni procesi koje se prati u stvarnom vremenu. Ovo je primjer, kažu u HUP-u, transformacije proizvodnje u okviru Industrije 4.0 koja će rezultirati značajnim poboljšanjima u poduzeću radi jačanja konkurentnosti i povećanja izvoza.
Druga tvrtka iz metalske industrije bi u modernizaciju proizvodnje uložila 50 milijuna kuna, samo u prvoj fazi. Riječ je o transformaciji iz stare klasične ljevaonice u modernog dobavljača za europsku i svjetsku industriju. Ulaganja u modernizaciju i razvoj donijet će povećanje kapaciteta i dodatno automatizirati ključne dijelove proizvodnje čime osiguravaju veću konkurentnost i prilagodljivost u europskim okvirima u narednom desetljeću. Ovo je primjer dobre prakse u postizanju održive potrošnje i proizvodnje budući da u svom procesu proizvodnje oporabljuju metalni otpad, a ujedno znači prelazak na najmoderniju tehnologiju koja otklanja zagađenje i smanjuje ugljikov otisak. Nadalje, visokotehnološko poduzeće iz elektroindustrije planira investirati 10 milijuna eura u proširenje kapaciteta, izgradnju i opremanje. Projekt obuhvaća izgradnju novog proizvodnog pogona u okviru Industrije 4.0. Proizvodnja bi trebala biti opremljena najmodernijim strojevima koji će međusobno komunicirati, zajedno s najmodernijim robotima za varenje i zalijevanje. Investicija u novi pogon unaprijedit će njihove operativne aktivnosti i podržati rast poslovanja, a uz otvaranje novih radnih mjesta, zadržat će i mlade stručnjake u Hrvatskoj.
Nekoliko je projekata i u industriji pića. Od kupovine nove linije za punjenje limenki koja bi omogućila proširenje asortimana i portfelja te značajno povećala proizvodnju i istovremeno smanjila robni uvoz kojim se trenutačno nadomještava taj manjak kapaciteta (procijenjena vrijednost investicije je 6-8 milijuna eura), ulaganja u novi punjač boca čime bi se povećao kapacitet proizvodnje, poboljšala produktivnost i kvaliteta gotovog proizvoda te osigurao kontinuitet proizvodnje u ovu vrstu proizvoda u Hrvatskoj (procijenjena vrijednost investicije 3 - 4 milijuna eura), zamjene fermentora hlađenih amonijakom s fermentorima hlađenim glikolom čime bi se smanjila količina amonijaka u sustavu na minimum (ulaganje od 8 - 10 milijuna eura) do prenamjene poslovnog prostora u novi moderni prostor za skladištenje pakirnih materijala (ulaganje od 1 – 1,5 milijuna eura).
U poljoprivredi se planiraju ulaganja u fizičku imovinu, odnosno izgradnju i proširenje kapaciteta, ali i digitalizaciju i automatizaciju proizvodnje (npr. robotizacija ishrane i mužnje na govedarskim farmama, nabava automatskih linija za berbu povrća, robotiziranih linija za doradu povrća i ICT rješenja u ratarskoj, voćarskoj i povrtlarskoj proizvodnji kao što su bespilotne letjelice, sustavi za preciznu sjetvu, varijabilnu gnojidbu i dr. te digitalizacija radnih naloga i praćenje učinaka na svim razinama). Osim toga, planiraju se i ulaganja s ciljem podizanja energetske učinkovitosti: izgradnja bioplinskih postrojenja, ugradnja kogeneracijskih uređaja, ulaganje u fotonaponske elektrane i u skladišta energije.
Kada je riječ o projektima primjene ICT rješenja, primjera je mnogo. Primjerice, robotizacija poslovnih procesa u ljekarničkoj djelatnosti koja rješava tri ključna problema: vremenski, prostorni i kadrovski. Riječ je o implementaciji tehničko-programskog rješenja koje bi umjesto osoblja obavljalo radnje poput pohrane, spremanja, dostave i praćenja proizvoda, omogućuje se i formiranje programskih rješenja poput baza podataka i sl. Jedan od projekata je i implementacija IoT (Internet of Things) koncepta u svrhu omogućavanja pametne proizvodnje hrane te stvaranje umjetne inteligencije s ciljem donošenja pravovremenih, preciznih i ispravnih odluka u procesu proizvodnje hrane, a planiraju se i projekti implementacije chatbotova, odnosno softverskih aplikacija koje koriste umjetnu inteligenciju i obradu prirodnog jezika da bi razumjeli šta korisnici zapravo žele, putem aplikacija za razmjenu poruka, web stranica, mobilnih aplikacija ili putem telefona. Glavna ideja projekta je implementacija inteligentnog, interaktivnog virtualnog agenta koji je aktivan i na raspolaganju u bilo koje vrijeme. Virtualni agent daje odgovore iz baze podataka, iznimno brzo odgovara na korisnički upit te komunicira s više korisnika istovremeno. Osim što stupaju u konverzaciju s korisnicima, chatbotovi također uče o korisničkom ponašanju. Konkretno, postoji mogućnost da bot prepozna o kojem se korisniku radi. Bot može prepoznati dosadašnjeg kupca, može znati njegove navike kupovine, njegove dosadašnje narudžbe, te mu ponuditi dodatni proizvod ili uslugu. I sve to sistemom automatizacije i bez intervencije osoblja. Implementacijom takvih rješenja tvrtke očekuju da će povećati zadovoljstvo korisnika i učinkovitost poslovnih procesa.