Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za mjesec svibanj ukazuju na međugodišnji pad zaposlenosti od 3,4% (za otprilike 54 tisuće osoba, odnosno na 1,524 mln), uslijed gospodarske krize odnosno izostanka sezonskog zapošljavanja.
Najsnažniji negativan utjecaj na ukupnu razinu zaposlenosti na godišnjoj razini je pritom imalo smanjenje broja zaposlenih u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 25,6% ili 30,2 tis. zaposlenih), očekivano obzirom da je sektor najsnažnije pogođen trenutnom krizom te da podaci Hrvatske turističke zajednice za svibanj ukazuju na godišnji pad ukupnih dolazaka od 95,7% te noćenja za 95,0%.
Pad zaposlenosti od 3,2% (8 tis. osoba) bilježi i Prerađivačka industrija, uslijed smanjenog obujma aktivnosti i pada narudžbi. Istovremeno, broj nezaposlenih osoba je dosegnuo 158 tisuća, što predstavlja povećanje od 41 tis. (ili +35,5%) u odnosu na prošlogodišnji svibanj, dok je prilagođena stopa nezaposlenosti dosegnula 9,4% (+2,5 p.b. na godišnjoj razini).
Podaci za lipanj ukazuju na nešto blaži rast godišnjeg broja nezaposlenih osoba (na dan 29.6. ukupno je bilo registrirano 150.463 nezaposlenih, što je za 34,1% više u odnosu na kraj lipnja 2019.), s obzirom na nešto povoljniju epidemiološku situaciju, otvaranju državnih prijelaza za slobodni protok ljudi (preciznije - turista), ponovno pokretanje proizvodnje te postupni oporavak inozemne potražnje (u odnosu na kraj ovogodišnjeg svibnja, broj nezaposlenih je bio manji za otprilike 7,4 tis. osoba). Prosječna je neto plaća u travnju dosegnula 6.622 kune, što je za 0,2% više na godišnjoj razinu u nominalnom iznosu (+0,4% u realnom), čime se, iako sve slabije, nastavio višegodišnji trend rasta neto plaće na godišnjoj razini.
Najveći je pritom rast prosječne neto plaće u travnju zabilježen u Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (+7,9%), dok je najveće relativno smanjenje zabilježeno u djelatnostima uglavnom povezanim s turizmom (kao npr. Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 15,1% te Umjetnost, zabava i rekreacija za 4,6%).
S obzirom na veliki broj obuhvaćenih radnika mjerama za očuvanje radnih mjesta (kao što je isplata minimalne plaće u iznosu od 4.000 kuna po radniku) kod poslodavaca kojima je zbog posebnih okolnosti narušena gospodarska aktivnost, očekuje se daljnje pogoršanje u kretanju razine prosječne neto plaće za mjesece svibanj i lipanj (u lipnju je pritom došlo do promjene u obuhvatu za isplatu subvencije države, pa je tako isplata uvjetovana padom prihoda poduzeća u svibnju za 50% na godišnjoj razini, umjesto za 20% u prethodnim mjesecima te samo u pojedinim djelatnostima, kao npr. turizam).
Najavljene mjere od srpnja pritom uključuju i skraćivanje radnog tjedna i time povezanom subvencijom države do iznosa od 2.000 kuna neto po radniku, čija se provedba najavljuje do kraja godine.