Ukupni krediti poslovnih banaka na kraju srpnja iznosili su 271,3 milijarde kuna, čime je na mjesečnoj razini drugi mjesec zaredom zabilježen pad, za 0,4 posto, dok se u odnosu na lanjski srpanj bilježi rast za 7,5 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Ukupni krediti banaka na kraju srpnja bili su za 994,1 milijun kuna manji nego na kraju lipnja ove godine, dok su u odnosu na lanjski srpanj veći za 18,9 milijardi kuna.
Promotri li se promjena u odnosu na kraj prošle godine, ukupni krediti poslovnih banaka, koji uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima te investicijskim fondovima osim novčanim fondovima, povećali su se za 10,9 milijardi kuna odnosno 4,2 posto, navode analitičari Raiffeisen banke (RBA) u analizi podataka HNB-a.
Promatrano prema valutnoj strukturi, kunski krediti, koji bilježe pozitivna kretanja nešto više od sedam godina, u srpnju su na godišnjoj razini zabilježili porast za više od 16,5 milijardi kuna, odnosno 14,9 posto. S druge strane, valutni krediti, čiji se udio u ukupnim kreditima kontinuirano smanjuje od druge polovice 2012. godine i na kraju sedmog mjeseca iznosi 53,1 posto, zabilježili su godišnji rast od 2,3 milijarde kuna ili 1,4 posto, zamjećuju analitičari RBA. Također napominju da, gledano prema sektorima, otprilike pola ukupnih kredita plasirano je sektoru kućanstava.
Tako je nominalni iznos kredita sektoru kućanstava krajem srpnja iznosio 134,9 milijardi kuna, čime je ostvaren rast na mjesečnoj razini od 343,1 milijun kuna ili 0,3 posto. Rast kredita kućanstvima nastavljen je i na godišnjoj je razini, ali je usporio te je iznosio 5,3 milijarde kuna ili 4,1 posto.
Kod sektora stanovništva, napominju analitičari RBA, osobito je izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite, kod kojih je, iako sporijom dinamikom u odnosu na prethodne mjesece, zabilježena godišnja stopa rasta od 6,9 posto.
Stambeni krediti u srpnju su pak iznosili 59,8 milijardi kuna te su ostvarili rast od razmjerno visokih 8,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zbog povećane tržišne aktivnosti, u ovoj je godini udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu porastao s 43,1 posto na 44,3 posto dok se udio stambenih kredita u kunama povećao s 30,5 posto na 31,3 posto, navode iz RBA.
Krediti poduzećima odnosno nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju srpnja iznosili su 85,6 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini pad od 720,3 milijuna kuna ili 0,8 posto. S druge strane, na godišnjoj razini zabilježen je rast od četiri milijarde kuna, odnosno 4,9 posto.
Krediti središnjoj državi u srpnju su pali na 42,1 milijardu kuna, što je u odnosu na lipanj manje za 590 milijuna kuna ili 1,4 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježen razmjerno snažan porast od 9,9 milijardi kuna odnosno 30,2 posto, "što je i očekivani trend kretanja ovih vrsta kredita u kriznim razdobljima", navode analitičari RBA.