Iako se ove godine popis stanovništva po prvi puta, barem djelomično, provodi na moderniji način, nije poznato hoće li se išta uštedjeti zbog digitalizacije ovog kompleksnog i najvećeg statističkog istraživanja u Republici Hrvatskoj.
Baš kao što je bilo predviđeno, prošlog mjeseca je počelo popisivanje stanovništva, no ovo je bio prvi put da se on odvijao u dvije faze, a prva se provela potpuno digitalno, uz pomoć samih građana koji su se 'samopopisali'. To je, kao što već mnogi znaju, značilo da svatko tko se koristi sustavom e-Građana može upisivanje obaviti za sebe i svoje ukućane, a zbog praktičnosti i sigurnosti, kako navode iz Državnog zavoda za statistiku, više od 40 posto građana je odlučilo iskoristiti priliku i samostalno odraditi taj posao.
Uz sve prednosti koje ima online 'samopopisivanje', ovog su puta građani sami odradili dio posla pa se otvara se pitanje hoće li ovaj popis stanovništva porezne obveznike koštati manje od prošlog.
S obzirom na to da fizičko popisivanje traje još nekoliko dana, a potom slijedi dug proces obade podataka, iz DZS-a navode da se za sada ne može znati koliko će na kraju svega koštati ovaj popis stanovništva. No, istaknuli su i da je za provedbu popisa osigurano oko 177 milijuna kuna, koliko je potrošeno na zadnji. Troškovi prošlog popisa stanovništva iznosili su ukupno 117.074.419,42 kuna, a od toga su troškovi DZS-a iznosili 103.642.335,87 kuna, a Državne geodetske uprave 13.432.083,55 kuna.
– Konačne troškove popisa znat ćemo tek nakon svih popisnih aktivnosti koje slijede nakon prikupljanja podataka. U skladu sa zakonom, Zavod podnosi izvješće Hrvatskom saboru o obavljenim poslovima i sredstvima utrošenima za popis do 30. lipnja 2023. godine – objasnili su iz DZS-a.
Online popis i bez pandemije
Digitalizacija provođenja popisa se zbog pandemija mogla očekivati, što zbog sigurnosti od zaraze što zbog promijenjenih navika i sve većeg prelaska na digitalno od kada traje pandemija.
No, iz DZS-a objašnjavaju da uvođenje online popisivanja nema veze s pandemijom jer su pripreme za ovogodišnji popis krenule još prije nekoliko godina kada nije vladala pandemija, a za Covid-19 se još nije znalo. Ovakav sustav uveden je zbog praktičnosti i na njemu se radilo neko vrijeme.
– Razlozi za uvođenje online popisivanja bili su unaprjeđenje načina prikupljanja i obrade podataka – kazali su iz DZS-a.
– Takvo popisivanja omogućilo je građanima brzo popisivanje sebe i članova svoga kućanstva u vrijeme kada je to njima najviše odgovaralo – dodali su iz DZS-a.
Prednosti online popisivanja
Online popisivanje ima brojne prednosti, prije svega za one koji ga provode, pa nije neobično pomisliti da bi smanjenje fizičkog dijela provođenja popisa trebala smanjiti troškove.
Iz DZS-a su objasnili da sada u samom procesu ima manje pripreme, ne troše se ogromne količine papira na kojima su se printali popisni upitnici, a u procesu prikupljanja, svi podaci se prenose putem aplikacija i računala. Osim toga, kod obrade podataka, oni su uneseni i ugrađeni u sve logičke i računalne kontrole u aplikaciju.
Možda će upravo ovakav sustav omogućiti da se cijeli proces brže provede do kraja ili da na njemu mora raditi manje ljudi.
Zbog ovih prednosti, otvara se i pitanje hoće li se možda idući popis u potpunosti provesti online putem, no iz DZS-a trenutno ne odgovaraju na pitanje kako će popisivanje izgledati u budućnosti. S obzirom na to da prije deset godina mnogi nisu vjerovali da će se ovaj popis, barem ovako na pola, provesti digitalno, idući popis nas možda ponovo iznenadi potpunom digitalizacijom, a možda i nešto manjim novčanim iznosom.