Ovo je sada već postalo zabrinjavajuće: institucije ili ne rade svoj posao, kao što pokazuje primjer DORH-a i USKOK-a, ili jedna drugu sabotiraju, i to sada već sasvim otvoreno, kao što radi predsjednik Republike Zoran Milanović. Nemojmo se zavaravati, već pogledajmo istini u oči i shvatimo stvari ozbiljno. Institucije pucaju po šavovima i bojimo se da su napukline posljednjih godinu i pol od početka pandemije sve veće i veće te da vode prema urušavanju. Za sada se urušila 'samo' optužnica u predmetu 'Veliki Agrokor', no rupa koja je nastala više nalikuje na bezdan negoli na onu koju ćemo uspjeti zatrpati. Još samo da se ne počne i širiti.
Najveći je problem što oni koji bi trebali rješavati takve rupe ili, uljuljkani u svoje pozicije, nisu ni svjesni situacije ili pak ne žele priznati svoje propuste.
Bili smo na prošlotjednoj konferenciji za novinare koju su sazvale glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek i ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić i mislimo da nisu bile uvjerljive kad su tvrdile da nisu napravile propust. Javnost je već upoznata s pričom o povlačenju optužnice u predmetu 'Veliki Agrokor' i zato samo recimo: neuvjerljiva je tvrdnja glavne tužiteljice da je optužnica povučena samo zbog moguće korupcije bivše DORH-ove tužiteljice. Mnogi misle da je propust napravljen ponajprije zbog angažiranja KPMG-a Poljska kao vještaka u tom postupku, a koji je u sukobu interesa. Tvrdnja da je KPMG angažiran jer nije bilo dovoljno ponuda drugih revizorskih kuća ('malo njih to može obaviti') nije uvjerljiva, jer kako su angažirali poljski ogranak KPMG-a, mogli su i neku drugu stranu kompaniju. A što se tiče tvrdnje ravnateljice USKOK-a da u slučaju Žalac nisu našli elemente za gonjenje, pa zaista ne treba biti Hercule Poirot da bismo shvatili kako se ti elementi nalaze u činjenici da je softver vrijedan 2,2 milijuna kuna plaćen 13 milijuna kuna.
Problem je što su obje bile rezolutne u stajalištu da ne osjećaju da je bilo što pogrešno napravljeno. Ali nemojmo se zavaravati: bilo bi pogrešno da se kola koja su krenula nizbrdo, i za koja samo čekamo da počnu ubrzavati, slome na te dvije dame. Urušavanju institucija ovih dana pridonosi i predsjednik Republike, ali i neki lokalni čelnici koji bojkotiraju odluku Stožera Civilne zaštite o obveznom pokazivanju covid-potvrde pri ulasku u državne i javne ustanove. Štoviše, krajnje je zabrinjavajuće što sasvim otvoreno i prkosno govore o bojkotu jer tako na veliki ispit stavljaju državne institucije, čak veći nego što to čine spomenute dame. Naime, ne budu li institucije znale odgovoriti na takvu provokaciju, onda zaista možemo govoriti ne o njihovu pucanju, nego o urušavanju. No nisu samo predsjednik Republike i lokalni dužnosnici pridonijeli tomu.
Vlada premijera Andreja Plenkovića u posljednjih godinu dana dala je snažan pečat nepoštovanju institucija, i to onih koje sama kontrolira, poput spomenutoga Stožera. Nedosljednosti Stožera, a to znači Vlade, često smo svjedočili. Navedimo samo neke primjere: nakon izborne pobjede HDZ-ovci su, na čelu s premijerom Plenkovićem, slavili čvrsto zbijeni jedni uz druge, dakle kršeći epidemiološke mjere, a drugima je bilo zabranjeno okupljanje; Stožer je lani tijekom lockdowna dopustio procesiju na Hvaru, pa nije čudno što je i Torcida ignorirala zabranu okupljanja u listopadu prošle godine i proslavila svoju 70. obljetnicu. To su samo neki od niza primjera Vladina toleriranja kršenja vlastitih odluka, a da su u njoj cijelo vrijeme bili licemjerni, definitivno je potvrđeno ignoriranjem epidemioloških mjera na pogrebu zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.