Iako se na prvu zbog eksplozije epidemije čini da može ponestati medicinskog kisika, domaći proizvođači demantiraju takvo razmišljanje. Štoviše, Hrvatska proizvodi i više nego dovoljno medicinskog kisika, što znači da dio ide i u izvoz, a ako bi došlo do poremećaja u domaćoj proizvodnji, kisik bi se lako nadoknadio uvozom.
Zaposlenik jedne od tvrtki na ovom tržištu koji je želio ostati anoniman kaže da je trend suprotan jer su sve potrebe bolnica okrenute oboljelima od Covida, što je u ukupnom obujmu utjecalo na smanjenje potreba za kisikom. To potvrđuje direktor UTP-a, Ljudevit Zechner, koji kaže da je tijekom prvog vala od sredine ožujka do sredine svibnja isporuka medicinskog kisika bolnicama bila 9 posto manja nego u istom razdoblju 2019.
- U prvom valu pandemije nije bio veliki broj pacijenata na respiratorima i bila je manja potrošnja plina zbog toga što su bolnice pružale manji broj ostalih usluga - rekao je Zechner.
Tijekom ljeta situacija se donekle stabilizirala, ali je potražnja ostala pet posto manja, da bi tijekom aktualnog vala potražnja drastično skočila za nekih 35 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ipak, prema predviđanjima tvrtke, ukupna plasirana količina medicinskog kisika kretat će se oko realiziranih količina u 2019., ili oko 5 posto manje.
Premda je epidemija zahtijevala prilagodbe u poslovanju, UTP je osigurao nastavak proizvodnje i svu potrebnu logistiku tako da isporuka kisika bolnicama nije bila ugrožena niti u jednom trenutku.
- Od proglašenja pandemije, ali već i prije službenog proglašenja, sustavno provodimo poštivanje epidemioloških mjera u skladu sa zahtjevima Stožera i kompanije - napominje Zechner i dodaje kako su pripremili i posebne spremnike za priključenje dva pacijenta na jedan izvor, čime se olakšava život zdravstvenim djelatnicima zbog veće autonomije takvog sustava.
Ukupno gledano, Zechner tvrdi da je poslovanje ove godine otežano zbog pandemije.
- Pored stalne brige za osiguranjem sigurnih epidemioloških uvjeta za rad ljudi u proizvodnji i distribuciji, plasman tehničkih plinova u pojedinim djelatnostima bilježi pad i više od 50 posto (automobilska, metalna industrija). U sektoru usluga, turizma i HoReCa evidentiramo pad od oko 27 posto. U prvom dijelu godine, za vrijeme lockdowna bilježio se pad prodaje plinova, pored medicinskih instituta i u znanstvenim institucijama, laboratorijima, fakultetima i specijaliziranim institutima. Tu je pad bio cca 25 posto - zaključuje.
UTP je inače već godinama prisutan u proizvodnji i opskrbi hrvatskih klinika, bolnica i zdravstvenih ustanova medicinskim kisikom. Tvrtka opskrbljuje i specijalizirane bolnice za plućne bolesti u Rockefellerovoj u Zagrebu i bolnicu za plućne bolesti Klenovnik, a potrebno je znati da se medicinski kisik isporučuje u tekućem i komprimiranom stanju. Medicinski kisik se pored respiracijskih indikacija koristi i za druge medicinske indikacije te u postoperativnim terapijama. UTP je hrvatska tvrtka registrirana u Puli, s glavnim komercijalnim centrom i skladištem u Zagrebu - u Buzinu i regionalno razvijenom distribucijom u Hrvatskoj.
Lider u proizvodnji i distribuciji medicinskih, prehrambenih i industrijskih plinova na hrvatskom tržištu je Messer Croatia Plin, podružnica njemačke Messer grupacije čiji je predsjednik Uprave Robert Mustač nedavno otkrio Večernjem listu da je potražnja za medicinskim kisikom u listopadu ove godine bila čak i do 40 posto veća u usporedbi s istim razdobljem lani. Ova tvrtka opskrbljuje mnoge bolnice, uključujući KB Dubrava, KBC Zagreb, KBC Split, KBC Osijek, Kliniku za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević', Opću bolnicu Karlovac te Opću bolnicu Zabok.
- Proizvodimo 140 tona na dan, dok su dnevne potrebe bolnica otprilike od 10 do 20 tona na dan, tako da želimo naglasiti da se građani i pacijenti mogu osjećati sigurno – izjavio je Večernjem Mustač, potvrdivši tako da kisika ima sasvim dovoljno za hrvatske potrebe neovisno o izvanrednoj situaciji.