Još jedna potvrda postupnog povratka na normalno, naravno uz epidemiološke mjere, bit će konferencija 'Hrvatska na putu za euro', koja će biti održana uživo u hotelu International i online, a na kojoj će sudjelovati i izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za gospodarstvo u interesu građana. Valdis Dombrovskis održat će uvodno predavanje na konferenciji koju zajednički organiziraju Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Lider s ciljem upoznavanja šire javnosti o sljedećim nužnim koracima kao i očekivanim izazovima te mogućim rješenjima na osnovi već poznatih iskustava u državama članicama koje su također usvojile zajedničku valutu Europske unije.
Hrvatska je sredinom prošle godine napravila ključan korak na svom putu prema uvođenju eura ulaskom u europski tečajni mehanizam, čime je proces doveden do svoje završne faze. Ipak, prije konačnog prelaska s kune na euro, potrebno je provesti brojne strukturne reforme kao i zahtjevne tehničke i operativne pripreme.
Stručnjaci konstantno upozoravaju na nove varijante, ali čini se da su i gospodarstva i ljudi nastavili funkcionirati relativno normalno. Suočeni smo s dvije paralelne i oprečne stvarnosti, što je vrlo zbunjujuće. Vraćamo li se normalnom?
– Nove varijante virusa izazivaju zabrinutost, posebno jer umanjuju učinkovitost cjepiva. No, cjepiva su i dalje vrlo učinkovita u sprječavanju ozbiljnih posljedica infekcije. Nedavno smo dosegnuli ključnu točku od 70 posto potpuno cijepljenih odraslih osoba u EU. Zahvaljujući tome smanjuje se golemi pritisak na naše zdravstvene sustave, ali to ne smijemo dovesti u opasnost smanjenjem nastojanja da postignemo još više stope procijepljenosti. To će omogućiti državama članicama da nastave ublažavati mjere za suzbijanje širenja virusa i ograničavanje putovanja. Druge uslužne djelatnosti moći će nastaviti raditi, a kako ste rekli, ljudi i gospodarstva nastaviti funkcionirati. Međutim, stope procijepljenosti nisu jednake u svim državama članicama i neke države članice moraju još na tome poraditi.
Kako je Komisija ocijenila hrvatski plan oporavka i njegovu kvalitetu?
– Komisija je dala pozitivnu ocjenu hrvatskom planu za oporavak i otpornost, a Vijeće Europske unije usvojilo ga je u srpnju te se on sad može početi primjenjivati. Hrvatska ima mogućnost postići znatan napredak u potpori zelenoj tranziciji. Zadovoljni smo jer je 40 posto ukupnih sredstava od 6,3 milijarde eura namijenila ozelenjavanju gospodarstva, što je iznad ciljne vrijednosti od 37 posto utvrđene Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost. Plan obuhvaća reforme i ulaganja kojima se promiču povećanje upotrebe obnovljive energije, energetska učinkovitost, održiva mobilnost i obnova zgrada nakon razornih potresa. Mjere namijenjene prilagodbi klimatskim promjenama uključuju poboljšanje gospodarenja vodnim resursima i mjere za zaštitu od poplava. Planom će se zaštititi i bogata bioraznolikost Hrvatske obnovom rijeka, poplavnih područja i jezera. Ulagačkim će se programima poduzeća, uključujući mala i srednja, poduprijeti u prelasku na zeleno gospodarstvo. Usto, petina hrvatskog plana aktivno pridonosi digitalnoj transformaciji, što će biti korisno za građane jer ćemo svjedočiti postupnoj boljoj povezanosti čitavog teritorija Hrvatske te digitalizaciji javne uprave, prijevoza, pravosudnog sustava i visokog obrazovanja. No, kako bi zaista rezultirao promjenama, u okviru plana za oporavak i otpornost moraju se provesti neophodne reforme. To se, primjerice, odnosi na reforme namijenjene poboljšanju poslovnog okružja, posebno smanjenjem administrativnog opterećenja i parafiskalnih nameta, te uklanjanju složenih regulatornih zahtjeva primjenjivih na profesionalne usluge. Njime će se rješavati znatan dio preporuka za Hrvatsku koje se u posljednjih nekoliko godina izdaju u okviru europskog semestra.
Kada Hrvatska može očekivati prvu isplatu iz Mehanizma za oporavak i otpornost i na koji se točno način ta sredstva mogu iskoristiti?
– Hrvatska će prvu isplatu dobiti u rujnu s obzirom na to da će potpisivanje financijskog sporazuma između Hrvatske i Europske komisije omogućiti oslobađanje pretfinanciranja u iznosu od 13 posto hrvatske omotnice, a riječ je o oko 818 milijuna eura. Sljedeća isplata od ukupno 700 milijuna eura očekuje se u prvom kvartalu sljedeće godine. Ta, kao i sve daljnje isplate izravno ovise o ispunjavanju posebno dogovorenih reformi, ulaganja i administrativnih koraka. Reforme i ulaganja o kojima ovisi sljedeća isplata odnose se na razna područja, uglavnom na energiju, prijevoz i otpad, ali i pravosuđe i borbu protiv korupcije te socijalni i zdravstveni sustav.
Više o razmišljanjima Valdisa Dombrovskisa o izazovima koji očekuju Hrvatsku u realizaciji Plana oporavka čitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.