Hrvatska
StoryEditor

Mato Njavro: Gdje god živjeli u svijetu, nekako ste povezani s Azijom. Ono što se tamo događa osjeti cijeli svijet

15. Prosinac 2021.

Da je azijsko tržište puno potencijala za suradnju te da bi Hrvatska mogla više graditi veze s tim dijelom svijeta bila je osnovna misao konferencije 'Croatia and Asia - desires, expectations, potentials and realities in post-pandemic globalism' u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa i Croasia instituta. Osim što su na njoj kroz dva panela sudionici podijelili svoja iskustva i viđenja po pitanju suradnje s azijskim zemljama, važnost ove konferencije, ali i djelovanja Croasia instituta, je u širenju sustavnog znanja o mogućnostima Azije jer, riječima Mate Njavre, dekana ZŠEM-a, 'ne morate biti genije da shvatite da se u Aziji događa nešto veliko', dok istovremeno Hrvatska to ne koristi dovoljno.  

Njavro je na samom početku objasnio da povezanost Croasia instituta i ZŠEM-a leži u snažnoj vezi koju je ova visoka škola stvorila s Azijom kroz razmjene studenata (u oba smjera) te zato i žele naći pronaći način kako dodatno osnažiti azijsko-hrvatske odnose.

image
foto
 - Gdje god živjeli u svijetu, nekako ste povezani s Azijom. Ono što se tamo događa osjeti cijeli svijet. Kina je postala tvornica svijeta, ne možete pričati o lancima opskrbe bez Kine – istaknuo je Njavro u uvodnom dijelu prvog panela.

U diskusiji naziva 'Globalne mogućnosti', Kaji Misako, veleposlanica Japana u Republici Hrvatskoj, Raj Kumar Srivastava, veleposlanik Indije u Republici Hrvatskoj, i Kolinda Grabar Kitarović, posebna savjetnica dekana ZŠEM-a za međunarodne projekte, dotaknuli su se mogućnosti suradnje Hrvatske i drugih azijskih zemalja te prokomentirali općenito okretanje svijeta (u gospodarskom smislu) prema Aziji.

Govoreći o tome, Misako je istaknula važnost fraze ' Slobodan i otvoren Indo-Pacifik', koja inače obuhvaća strategije specifične za Indo-Pacifičke zemlje sa sličnim interesima u regiji, jer smatra da će gotovo cijeli svijet ovisiti o tome što se događa u tom dijelu svijeta.  

- Ono što se misli pod tim konceptom je da pojedinac može upravljati svojom budućnosti, također da regije same mogu odabrati svoj sustav, ali i da rade pod svojim zakonima. A otvoreno, da budu otvorene svima koji žele raditi po pravilima. Tako mi pristupamo ideji da se nešto razvija u pacifičkom dijelu svijeta – objasnila je Misako te dodala da je EU prvi puta prepoznala njegovu važnost i da treba podržavati svaku suradnju Hrvatske i Japana.

Svejedno, kada se govori o zaokretu u ekonomiji, Srivastava je istaknuo da je jedan od ključnih faktora stavljanje fokusa na ljude, umjesto profita.   

– Postoje dvije važne stvari koje su jako bitne, to su demokracija i demografija. Važno je staviti ljude u fokus radnje, bilo to klimatsko pitanje ili neko drugo – istaknuo je Srivastava.   

Razlike u ideologiji 

U tonu spomenute demokracije, Grabar Kitarović se, odgovarajući na pitanje, osvrnula na različito definiranje demokracije na Zapadu i u Kini te Rusiji. Objasnila je da zapadne zemlje definiraju demokraciju jedino kao liberalnu demokraciju, dok Kina i Rusija smatraju da demokracija ima više oblika. Upravo je ova razlika, smatra, postalo jedno od ključnih razlika i prepreka među zemljama s dva različita kraja svijeta.

No, istaknula je i da se u okretanje SAD-a i EU-a prema Aziji, posebno Kini, značajno razlikuje jer, ono oko se sigurno u svi u Americi slažu je to da Kinu doživljavaju kao konkurenciju, dok Europa na nju ne gleda natjecateljski. 

image
foto

Osim toga, Grabar Kitarović se osvrnula na mogućnosti Hrvatske te istaknula da hrvatske ambicije trebaju biti puno veće bez obzira na veličinu zemlje. Istaknula je da treba poticati ulaganja u Hrvatsku posebno kada je u pitanju transportna, digitalna i energetska infrastruktura te dodala da naglasak na suradnji treba staviti na IT industriju.

Prepreke u suradnji 

A koliko je ova tema i općenito suradnja s Azijom kopleksno pitanje pokazala je druga panel rasprava nazvana 'Politika, vanjski poslovi i sigurnost' na kojoj su se govornici osvrnuli na načine suradnje, neke prepreke te podijelili realna iskustva svog djelovanja u Kini, Japanu i drugim zemljama.

Ivica Bakota, s Capital Normal Universitya, istaknuo je da je pričati o utjecaju Kine na svijet, posebno od pojave pandemije, pomalo kontroverzno. Iako smatra da Hrvatska ima dobre predispozicije za suradnju s Kinom, što se pokazalo na nekim projektima, problem u odnosu s Kinom vidi u tome što većina zemalja vidi ekstremne dvije opcije – ili se natjecati s Kinom ili suradnje u prevelikoj količini.

- Potrebno je pronaći balans kako bi se ostvarila dobra suradnja – objasnio je Bakota.

No, osim Kine i Rusija je važna zemlja s Istoka koja je treno u lošoj poziciju za suradnju. Branimir Vidmarović, profesor sa Sveučilišta u Puli, je istaknuo da iako imamo dobrih suradnji s Rusijom, po tom pitanju smo previše pod utjecajem politike pa nije optimističan glede zajedničke budućnosti. Problemom vidi to što danas nema dijaloga, posedno sa strane Europe, te se sve gleda iz perspektive sigurnosti.

- U EU ima manjak volje za pregovaranjem i razumijevanjem ruske odluke i pozicije – objasnio je Vidmarović.

A na sigurnost se osvrnuo i Robert Mikac, profesor s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koji je objasnio kompleksnost  ovog pitanja te dodao da Hrvatska treba raditi na 'cyber' sigurnosti.

Veliko tržište, velika prilika

S obzirom na svoj rad u azijskim zemljama, ali i na život u Japanu i Kini, među panelistima su bili i Nikola Pavešić, direktor startupa u Infobipu, i Damir Firšt, suosnivač i glavni kreativni direktor Matterless Studija. Obojica su se složila da je azijsko tržište dobra prilika, posebno zato što je zaista veliko te da, ne samo da se može postati dio njega, već i mora ako tvrtka želi otići na globalnu razinu. 

image
foto
 - Veličina Azije je zapravo veličina prilike. Ako ste iz Hrvatske koja je malo tržište i ako želite rasti morate gledati van. Primjerice u Japanu, koji je veliko tržište samo po sebi, ne morate izlaziti van njega. Ljudi moraju vidjeti koliko su to velika tržišta i da se ona još šire i rastu. Zato se potrebno istraživati i prilagoditi se – objasnio je Pavešić.

Firšt je objasnio da je razlika između domaćeg i, konkretno, kineskog tržišta to što su ljudi tamo pragmatični i svi su spremni implementirati tehnologiju koja će im nešto olakšati. Osim toga, puno stvari koje su trenutno popularne u Europi, već su neko vrijeme normalne u Kini pa generalno zbog ubrzanog napretka njihovo tržište ima dobar potencijal.

- Puno ljudi, puno prilika, plus pozadina koju Kina ima i još nekoliko stavki kreiraju gotovo tržište bez limita za bilo koji tehnološki proizvod – objasnio je Firšt. 

image
foto

Na kraju su mladima preporučili da gledaju na nove inovacije koje dolaze, kao što je novi prošireni Internet, te na širenje proizvoda u globalnom smislu.

17. svibanj 2022 05:44