Prema Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o poticanju ulaganja veliki bi hotelijeri ubuduće na potpore mogli računati samo za hotele s pet zvjezdica, što bi moglo usporiti ulaganja u nove hotele. U predloženome Nacrtu sporne su i odredbe kojima se potpore moraju vratiti ne budu li ispunjeni uvjeti kao što su velik rast produktivnosti i očuvanje novootvorenih radnih mjesta
Budu li izmjene i dopune Zakona o poticanju ulaganja prihvaćene u predloženom obliku, najveći gubitnici bit će hotelijeri koji grade ili renoviraju hotele s četiri zvjezdice. Najviše primjedbi odnosi se na uvjet zadržavanja određenog broja zaposlenih nakon ulaganja i na kompliciranu papirologiju.
Visina postojećih potpora (oslobađanje od poreza na dobit i poticaji za zaposlene) ne mijenja se, no u Nacrtu je za dodjelu poticaja jednostavno izbrisana kategorija hotela s četiri zvjezdice koju bi gradile ili renovirale velike tvrtke; male i srednje tvrtke i dalje će dobivati poticaje za te hotele. Nedavno je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), rekao da su upravo velike tvrtke za te hotele posljednjih godina pokupile najviše potpora, pa ne isključuje mogućnost da se investicije u hotele uspore prihvati li se predložena zakonska odredba. Na to upozoravaju i u Američkoj gospodarskoj komori podsjećajući na sada već zabrinjavajući rastući udio apartmana (oko 63 posto u ukupnoj strukturi smještaja 2018.), te da u ostatku (hotelski smještaj) največi udio otpada na hotele s tri zvjezdice.
- U tim okolnostima ograničenje poticaja za ulaganje isključivo na hotelski smještaj od pet zvjezdica čini se preuranjenim usmjeravanjem našeg turizma na luksuzni. Takva politika, umjesto da potakne ulaganja, može smanjiti interes ulagača za razvoj postojećih i gradnju novih kvalitetnijih hotela. Za razvoj luksuznog turizma potrebno je mnogo više od vrhunskih hotela, od razvijene turističke infrastrukture i sadržaja do odlične prometne povezanosti – kaže izvršna direktorica Američke gospodarske komore Andrea Doko Jelušić.
Nema sumnje da je Zakon velikim dijelom potaknuo ulaganja. Od listopada 2012. do kraja trećega kvartala 2019. prihvaćen je ili je još u obradi 1041 projekt ulaganja, a njihova je vrijednost 42,9 milijardi kuna uz planirano otvaranje gotovo 25 tisuća novih radnih mjesta. No jedna od brojnijih kritika bila je uvođenje prijelazne mjere kojom se, obrazlažu u Ministarstvu gospodarstva, omogućuje korisniku potpore ulaganje u produljenje razdoblja očuvanja broja novootvorenih radnih mjesta povezanih s ulaganjem. Primjerice, nakon ulaganja tvrtka je otvorila deset radnih mjesta, a tri godine nakon završetka investicije tri radnika odu. U tom slučaju investitor ima godinu ili dvije da zaposli tri nova radnika. Jedan je od uvjeta je i 15-postotno povećanje produktivnosti, a ako se ta dva uvjeta ne ispune, korisnik poticaja morat će sav novac vratiti.
U AD Plastiku smatraju da uvjet očuvanja radnih mjesta i tako visoku produktivnost (15 posto) treba potpuno ukinuti upravo zbog nedostatka radne snage. U toj tvrtki to obrazlažu i na primjeru (inače pohvalne) nove mjere koja dolazi s izmjenama Zakona o poticanju ulaganja. Naime, iako će potpore tvrtke ubuduće moći dobivati i za modernizaciju i porast produktivnosti poslovnih procesa (automatizacija, robotizacija i digitalizacija), u AD Plastiku smatraju da će dva uvjeta – zadržavanje radnika i produktivnost – spriječiti mnogo poduzetnika da se prijave za tu mjeru.
Cijeli tekst možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera